Nova strategija za jače i otpornije schengensko područje

Slobodan protok ljudi, roba i usluga srž je Europske unije i ključ oporavka Europe nakon krize uzrokovane koronavirusom. Komisija današnjom strategijom analizira izazove s kojima se schengensko područje suočilo posljednjih godina i utvrđuje put naprijed kojim se čuvaju njegove prednosti. Potrebno je zajedničko djelovanje na razini Unije kako bi se države članice mogle nositi s izazovima današnjice.

Dobro funkcioniranje schengenskog područja temelji se na tri stupa:

1.    učinkovitom upravljanju vanjskim granicama EU-a,

2.    jačanju unutarnjih mjera kojima se nadoknađuje nepostojanje kontrola na unutarnjim granicama, posebno u pogledu policijske suradnje, sigurnosti i upravljanja migracijama, te

3.    osiguravanju učinkovite pripravnosti i upravljanja, uključujući dovršetak Schengena.

Da bi potaknula uzajamno povjerenje u provedbu schengenskih propisa, Komisija danas predstavlja i prijedlog revizije mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine.

Strategijom se nastoji: 

• osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a kontinuiranim raspoređivanjem stalnih snaga europske granične i obalne straže, osiguravanjem interoperabilnosti informacijskih sustava za upravljanje granicama i migracijama do 2023. i budućim prijedlogom digitalizacije zahtjeva za izdavanje viza i putnih isprava. Komisija poziva i suzakonodavce da brzo donesu prijedlog novog pakta o migracijama i azilu o dubinskoj provjeri osoba koje neovlašteno prelaze vanjske granice.
• ojačati schengensko područje iznutra jer je bliska suradnja među državama članicama u sprječavanju i suzbijanju sigurnosnih prijetnji ključna s obzirom na to da na unutarnjim granicama nema niti bi u budućnosti trebalo biti kontrola. Nove inicijative uključivat će Kodeks policijske suradnje EU-a, nadogradnju okvira iz Prüma za razmjenu informacija o DNK-u, otiscima prstiju i registraciji vozila i proširenje uporabe unaprijed dostavljenih informacija o putnicima na letove unutar schengenskog područja. Kad se donese novi pakt o migracijama i azilu, uspostavit će se i zajednički pristup upravljanju migracijama, što je važno za dobro funkcioniranje schengenskog područja.
• poboljšati pripravnost i upravljanje: Komisija danas predlaže reviziju mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine (više u nastavku). Ujedno će sazivati redovite Schengenske forume radi poticanja političkog dijaloga o zajedničkim izazovima, na temelju godišnjih izvješća o stanju Schengena. Komisija će u nastavku godine predložiti reviziju Zakonika o schengenskim granicama kako bi poboljšala otpornost schengenskog područja na ozbiljne prijetnje, i to osiguravanjem bliske koordinacije i uvođenjem potrebnih zaštitnih mjera kako bi ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama i dalje bila krajnja mjera. Komisija će predstaviti i plan za nepredvidive situacije kojim se omogućuje reaktivacija uspješnog sustava zelenih traka za neprekinuti teretni promet u slučaju budućih kriza. Osim toga, Komisija će pokrenuti dijalog s državama članicama kako bi se riješilo pitanje dugotrajnog ponovnog uvođenja kontrola na unutarnjim granicama.
• proširiti schengensko područje: U kontekstu budućnosti schengenskog područja nužno je da se ono proširi na države članice EU-a koje još nisu njegov dio. To je legitimno očekivanje i pravna obveza za one zemlje za koje je ocijenjeno da su spremne za pristupanje.

Revidirani mehanizam evaluacije za jačanje povjerenja

Kako bi potaknula zajedničko povjerenje u provedbu schengenskih pravila i osigurala brzo utvrđivanje i otklanjanje eventualnih nedostataka, Komisija danas predlaže reviziju mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine. Promjene uključuju ubrzavanje postupka evaluacije i ubrzani postupak u slučaju znatnih nedostataka koji bi mogli ugroziti cijelo schengensko područje. Stavit će se veći naglasak na schengenske evaluacije jer će se njihovi rezultati uvrštavati u godišnje izvješće o stanju Schengena te će se o njima raspravljati s Europskim parlamentom i Vijećem. Revidirani mehanizam uključuje pojačano praćenje poštovanja temeljnih prava.

Kontekst

Prije 36 godina pet država članica složilo se da će među sobom ukinuti granične kontrole. Danas u schengenskom području bez kontrola na unutarnjim granicama živi više od 420 milijuna ljudi u 26 europskih zemalja. Schengensko područje obuhvaća sve zemlje članice EU-a osim Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, Cipra i Irske. Schengensko područje obuhvaća i četiri zemlje izvan EU-a: Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn.

Potrebno je ažurirati propise kojima je regulirano schengensko područje radi njihove prilagodbe novim izazovima. Kako bi se izgradilo otpornije schengensko područje, predsjednica von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije u rujnu prošle godine najavila da će Komisija predložiti novu strategiju za budućnost Schengena.

Strategija se temelji na opsežnim savjetovanjima s članovima Europskog parlamenta i ministrima unutarnjih poslova koji su se sastali u okviru Schengenskog foruma u studenome 2020. i svibnju 2021.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

MEMO: Ususret jačem i otpornijem schengenskom području

Informativni članak

Strategija za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje

Prijedlog revizije mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine + Prilog (vidjeti i procjenu učinka i sažetak)