24.02.2021.
Iako
EU čini sve što je u njegovoj moći za ublažavanje učinaka klimatskih promjena
na nacionalnoj i međunarodnoj razini, moramo se pripremiti na njihove
neizbježne posljedice. Učinci klimatskih promjena, kao što su smrtonosni
toplinski valovi, katastrofalne suše, propadanje šuma i erozija obala uslijed
povećanja razina mora, uzimaju svoj danak u Europi i cijelom svijetu.
Nadovezujući se na Strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013.,
današnjim se prijedlozima žele utvrditi i provesti konkretna rješenja navedenih
problema.
Izvršni
potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio
je: Pandemija bolesti COVID-19 jasno je pokazala kako nedovoljna
priprema na moguće probleme može uzrokovati teške posljedice. Cjepivo
protiv klimatskih promjena ne postoji i zato se moramo pripremiti za neizbježne
negativne posljedice klimatskih promjena i boriti protiv njih. Učinci
klimatskih promjena već se osjete u EU-u i šire, a nova strategija za
prilagodbu klimatskim promjenama omogućit će nam bolju pripremu za njih. Ako
djelujemo danas, možemo oblikovati klimatski otpornu budućnost.
Učestaliji
ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sve veće gospodarske gubitke, koji
su u EU-u već dosegnuli prosječni godišnji iznos od 12 milijardi eura.
Konzervativne procjene pokazuju da bi godišnji gubitak gospodarstva EU-a
iznosio najmanje 170 milijardi eura uslijed izlaganja globalnom
zatopljenju od 3 °C iznad predindustrijskih razina. Klimatske promjene ne
utječu samo na gospodarstvo, već i na zdravlje i dobrobit Europljana koje sve
češće pogađaju toplinski valovi: najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila
je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2 500 ljudi.
Naše
djelovanje u području prilagodbe klimatskim promjenama mora obuhvatiti sve
razine društva i upravljanja u EU-u i izvan njega. Radit ćemo na izgradnji
društva otpornog na klimatske promjene povećanjem znanja o
učincima tih promjena i rješenjima za prilagodbu na njih, poboljšanim
planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika, ubrzavanjem
djelovanja u području prilagodbe i povećanjem otpornosti na klimatske
promjene na globalnoj razini.
Pametnija,
brža i sustavnija prilagodba
Mjere
prilagodbe
moraju se temeljiti na pouzdanim podacima i alatima za procjenu rizika
dostupnima svima – obiteljima koje kupuju i obnavljaju domove, poduzećima u
obalnim regijama te poljoprivrednicima koji planiraju proizvodnju. Zato se
strategijom predlažu mjere kojima se potiče širenje znanja o prilagodbi klimatskim
promjena radi prikupljanja veće količine kvalitetnih podataka o
rizicima i gubicima povezanima s klimom. Unaprijedit će se europska platforma
znanja za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT te
uvesti poseban opservatorij za zdravlje namijenjen boljem praćenju, analizi i
zaštiti zdravlja od učinaka klimatskih promjena.
Mjere
prilagodbe moraju biti sustavne jer klimatske promjene utječu na sve razine društva i
sektore gospodarstva. Komisija će nastaviti s uključivanjem tih pitanja u sva
relevantna područja politike. Poticat će daljnji razvoj i provedbu strategija i
planova prilagodbe na svim razinama upravljanja s pomoću tri međusobno povezana
prioriteta: uključivanjem prilagodbe u fiskalnu politiku na makro
razini, prirodnim rješenjima za prilagodbu i mjerama u
području prilagodbe na lokalnoj razini.
Jačanje
međunarodnog djelovanja
Naše
politike prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u skladu s našim
globalnim vodstvom u području ublažavanja klimatskih promjena. Pariškim
sporazumom utvrđen je globalni cilj u pogledu prilagodbe i njezin ključni
doprinos održivom razvoju. EU će stoga promicati pristupe prilagodbi na
podnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, s posebnim naglaskom na
prilagodbu klimatskim promjenama u Africi i malim otočnim državama u razvoju.
Povećat ćemo financijsku potporu za pripravnost i otpornost na klimatske
promjene na međunarodnoj razini, utvrditi prioritetna djelovanja i povećati
učinkovitost poticanjem međunarodnih izvora financiranja te
snažnijim globalnim angažmanom i razmjenom znanja o
prilagodbi. Radit ćemo na pokrivanju manjka međunarodnih financijskih sredstava
za borbu protiv klimatskih promjena u suradnji s međunarodnim partnerima.
Kontekst
Potrebno
je izgraditi otporniju budućnost jer su klimatske promjene već prisutne. Svijet
je upravo izašao iz rekordno toplog desetljeća u kojem je najtoplija godina
proglašena čak osam puta. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih klimatskih i
vremenskih uvjeta neprestano se povećava: iz godine u godinu svjedočimo šumskim
požarima neviđenih razmjera, toplinskim valovima iznad Arktičkog kruga, sve
težim sušama na Sredozemlju, uraganima koji pogađaju najudaljenije regije EU-a,
propadanju šuma uslijed nezapamćenih najezdi potkornjaka u srednjoj i istočnoj
Europi. Postupne pojave kao što su dezertifikacija, gubitak bioraznolikosti,
propadanje tla i ekosustava, acidifikacija oceana ili podizanje razine mora
dugoročno stvaraju podjednako razorne posljedice.
Europska
komisija najavila je novu, ambiciozniju strategiju EU-a za prilagodbu
klimatskim promjenama u Komunikaciji o europskom
zelenom planu, nakon evaluacije
strategije iz 2013. provedene 2018. i otvorenog
javnog savjetovanja provedenog u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. Prijedlogom
europskog propisa o klimi utvrđuju se ambiciozniji ciljevi i
usklađenost politika u području prilagodbe. Njime se globalni cilj prilagodbe
iz članka 7. Pariškog sporazuma i djelovanja u okviru 13. cilja održivog
razvoja ugrađuje u pravo EU-a. Prijedlogom se EU i države članice obvezuju na
stalni napredak u jačanju sposobnosti prilagodbe i otpornosti te smanjenju
osjetljivosti na klimatske promjene. Novom strategijom prilagodbe pridonijet će
se ostvarenju tog napretka.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama:
Strategija
EU-a iz 2021. za prilagodbu klimatskim promjenama
Internetska stranica o prilagodbi
klimatskim promjenama
Europski
zeleni plan