16.11.2018.
U
svojim uvodnim govorima, Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih
poduzetnika i Ivan Bračić, predsjednik, osvrnuli su se neke od ključnih
pokazatelja.
“Hrvatska danas
ima 1.200.000 umirovljenika i 1.500.000 zaposlenika, dakle na jednog zaposlenog
dolazi gotovo jedan umirovljenik. Zbog niske stope zaposlenosti, tj premalog
broja ljudi koji rade, a što je dodatno potencirano emigracijom i lošim
demografskim kretanjima, proizlaze niske mirovine. Hrvatska ima kratak
prosječni mirovinski staž: prosječno 30
godina (EU- 35 godina, Nijemci 37,8 godina) i samo oko 20% umirovljenika ima
puni mirovinski staž - od 40 i više godina. Učestali izborni ciklusi obilježili
su razdoblja velikodušnih (prijevremenih) umirovljenja (koji su u prosjeku radili samo 18 godina) jer
su se nastale socijalne neprilike često puta tretirale zaobilaženjem bolnih
strukturnih reformi što je kratkoročno stvaralo privid rješenja mirovinskog,
odnosno fiskalnog deficita. Posljedično, omjer između broja osiguranika i broja
umirovljenika pao je na najnižu razinu od samostalnosti Hrvatske i među
najnižim je stopama u Europi (1,18- bio 2014). Danas nam treba 39 milijardi
kuna da bismo financirali mirovinski sustav.“ – komentirala je Anny Brusić. - „Povećanje
broja umirovljenika (s visokim udjelom korisnika povlaštenih mirovina) uz
istovremeno smanjivanje broja zaposlenih, produbljivalo je deficit javnog mirovinskog
sustava kao jedne od najznačajnijih predvodnica neodrživog rasta tekućeg i
ukupnog fiskalnog deficita.
Ivan Bračić,
predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika izjavio je: „S aspekta
poduzetnika i poslodavaca htjeli bi više govoriti o rješenju „bolesnog tkiva“.
Želimo razgovarati o problemima gospodarstva i rješavanju pitanja radne snage.
Svake godine nedostaje 15 milijardi za mirovinski sustav i došlo je vrijeme za
rješavanje. Vi ćete rješavati, a poslodavci će financirati. Tražimo
argumentirana i održiva rješenja u nekoliko područja. Tražimo usklađenje lista
popisa radno aktivnog stanovništva i nezaposlenih osoba, nadalje, ako svake
godine nedostaje cca 15 mld. kuna, a iznosi za povlaštene mirovinama su oko 8
milijardi kuna, hoćete li izdvojiti povlaštene mirovine da se plaćaju iz
proračuna. Kada će se mijenjati zakon o radu u cilju fleksibilnosti i praćenja
modernih oblika rada. I što će se poduzeti da se na tržište rada vrate prerano
umirovljene osobe te dokle ćemo imati toliki broj ministarstava?- zaključio je
Bračić.
Gordana Deranja,
predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca u svom je govoru istaknula:
„Znamo da prvi
stup može opstati jedino ako rastu prihodi i ako se održava stabilnost. Da bi
to bilo moguće u Hrvatskoj treba rasti broj zaposlenih i trebaju rasti plaće.
Danas svaki zaposleni uzdržava jednog umirovljenika i to je kritični pokazatelj
manjkavosti cjelokupnog sustava. Zato je sada prilika da mislimo na buduće
generacije i da se pokrenu promjene koje svi dugo tražimo; veće rasterećenje
troškova rada, uvođenje modernog radnog zakonodavstva i rasterećenje troškova
poslovanja. Nikada u povijesti Hrvatske nije bio bolji trenutak za reformu
javne uprave i javnih poduzeća. Poslodavcima nedostaje najmanje 35.000 radnika
i ako postoje viškovi u javnom sektoru – privatni sektor će ih preuzeti. I da ne duljim, Hrvatskoj nije potrebo
vatrogasno rješenje već planski i održivi mirovinski sustav koji će biti od
koristi sadašnjim i budućim generacijama na tržištu rada. Moramo se pokrenuti,
jer ako sve ostaje isto i ako se ne želi raditi drugačije neće biti niti
prostora za stvarna poboljšanja i za bolji život svih nas. O tome ćemo kao i do sada nastaviti kritički
govoriti.“
Ministar Pavić
predstavio je mirovinsku reformu poslodavcima te izjavio da im je cilj doći do
41 godinu staža tj. umirovljenja sa 60 godina što se odnosi na one koji rano
odlaze na tržište rada. „Oni koji su studirali ići će u mirovinu sa 65 godina,
a do 67 godine će ići oni koji nisu uspjeli skupiti 40 godina radnog staža.
Cilj ove reforme je održivost javnih financija, 11,5 mld kn bit će pozitivni
efekt na proračun do 2040. te tri postotno povećanje mirovina kao i usklađenje.
Uklonit ćemo tzv. švicarsku mirovinu i omogućiti isplatu mirovina pri
umirovljenju.“
Kada je
komentirao zapošljavanje i iznose mirovina, ministar Pavić je izjavio: „Imamo
pozitivan trend u zapošljavanju, 71.000 osoba je više zaposlenih ove godine.
Imamo najveću stopu rasta EU iako manju od Europskog prosjeka. Danas imamo
umirovljenike malih mirovina i najveće povećanje stavke u proračunu upravo jest
za mirovine: milijardu i 400 milijuna kuna, s time da se 21-22 milijarde kuna
prikuplja iz doprinosa, ali činjenica jest da 17 milijardi kuna nedostaje i
svake godine će taj broj biti sve veći. Upravo radi oporavka gospodarstva i
pritiska na tržište rada, prosječna plaća je rasla i minimalna plaća je rasla dva
puta po 5 posto. Izazovi koje imamo mi, imaju
i sve zemlje EU. Izdvajanja za mirovine su 10,5 posto BDP-a, a izdvajanja za
mirovine su 42% prosječne plaće.
Kada je govorio
o radnoj snazi, ministar Pavić izjavio je da s mirovinskom reformom će sa pola
radnog vremena moći raditi sve osobe osim onih koje imaju obiteljske mirovine. „Cilj
nam je prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu, i radije ću uputiti takav zakon
u proceduru kojim se aktivira domaća radna snaga nego je uvoziti.“
Vezano uz ulaganja
u drugi stop ministar Pavić je komentirao: „Ova vlada podupire 2. stup, ali smo
svjesni da isti još nije zaživio u punoj mjeri. Ova Vlada želi osigurati
poduzetnicima rasterećenje, kako bi rasli i razvijali se te na taj način
utjecali na povećanje sredstava u mirovinski sustav. Želimo ulagati u mlade
ljude i omogućit ćemo ulaganje u startupove, a uložit ćemo 100 milijuna kuna u financijsku
pismenost građana.“