Međunarodni instrument javne nabave: za poboljšanje uzajamnog pristupa međunarodnoj javnoj nabavi

15.03.2022.

Europska komisija, Europski parlament i Vijeće jučer ( 14. ožujka 2022.) su postigli su politički dogovor kako bi EU dali veći utjecaj za pristup tržištima javne nabave izvan EU-a, čime se povećavaju mogućnosti za tvrtke iz EU-a. Sporazum o Međunarodnom instrumentu javne nabave (IPI) uslijedio je nakon posljednjeg trijaloga.

 

Tržište javne nabave EU jedno je od najvećih i najpristupačnijih na svijetu. Međutim, mnogi od glavnih trgovinskih partnera EU-a primjenjuju restriktivne prakse na svojim tržištima koje diskriminiraju poduzeća iz EU-a. Ova ograničenja utječu na konkurentne sektore EU-a kao što su građevinarstvo, javni prijevoz, medicinski uređaji, proizvodnja električne energije i farmaceutski proizvodi.

 

IPI će pomoći u rješavanju ovog problema ovlašćujući EU da pokrene istrage u slučajevima navodnih ograničenja za tvrtke iz EU-a na tržištima javne nabave trećih zemalja, uključiti se u konzultacije s predmetnom zemljom o otvaranju njenog tržišta nabave i, na kraju, ograničiti pristup na tržište EU nabave za strane tvrtke ako dolaze iz zemlje koja nastavlja primjenjivati ograničenja na tvrtke iz EU-a.

 

Uz IPI, Komisija bi u konačnici mogla primijeniti ograničenja na vlastita tržišta nabave EU-a u obliku prilagodbi načina na koji se ocjenjuju ponude iz dotične zemlje ili isključivanjem određenih ponuda iz dotične zemlje. U praksi, te prilagodbe znače da bi se ponude iz te zemlje, u usporedbi s drugim ponudama, smatrale da nude višu cijenu od stvarno predložene cijene. To bi ponuditeljima iz EU-a i neciljanih zemalja dalo konkurentsku prednost na tržištima javne nabave EU-a.

 

Ovo bi bila krajnja mjera. Prije poduzimanja tog koraka Komisija bi pokrenula istrage u slučajevima navodnih ograničenja za tvrtke iz EU-a na tržištima nabave trećih zemalja. Usporedno s istragom o ograničenjima u odnosu na robu, usluge i/ili dobavljače iz EU-a, Komisija će pozvati dotičnu zemlju na konzultacije o otvaranju svog tržišta nabave. Takve konzultacije mogu se odvijati i u obliku pregovora o međunarodnom sporazumu.

 

U svakom slučaju, kako bi se izbjegla primjena takvih mjera, treće zemlje trebale bi samo prekinuti svoju restriktivnu praksu. Ovaj instrument i dalje ne utječe na postojeće obveze EU-a – uključujući Sporazum o vladinoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije (GPA) i bilateralne trgovinske sporazume.

 

Pozadina

Javna nabava govori o tome kako javna tijela troše javni novac za kupnju dobara i usluga. To može varirati od kupnje računala do izgradnje ceste ili upravljanja prometnom mrežom. Javna nabava predstavlja značajan dio nacionalnih gospodarstava. Potrošnja za javnu nabavu u prosjeku iznosi između 10% i 20% BDP-a svake zemlje i predstavlja više od 8 bilijuna eura poslovnih prilika diljem svijeta.

 

EU se zalaže za otvorena međunarodna tržišta javne nabave te je otvorio vlastito tržište javne nabave za mnoga dobra i usluge iz trećih zemalja. Zatvorena tržišta nabave potkopavaju konkurenciju i transparentnost, povećavaju troškove javnih dobara i usluga za porezne obveznike te povećavaju rizik od korupcije.

IPI je prvi put predložila Komisija 2012., a izmijenjena i dopunjena 2016. Vijeće je usvojilo svoje stajalište o prijedlogu o Međunarodnom instrumentu nabave u lipnju 2021. godine.

 

Sljedeći koraci

Slijedom ovog političkog dogovora, Europski parlament i Vijeće službeno će usvojiti izmijenjenu uredbu s ciljem njezinog stupanja na snagu što je prije moguće.

vrh stranice