15.03.2022.
Tržište
javne nabave EU jedno je od najvećih i najpristupačnijih na svijetu. Međutim, mnogi od glavnih
trgovinskih partnera EU-a primjenjuju restriktivne prakse na svojim
tržištima koje diskriminiraju poduzeća iz EU-a. Ova ograničenja utječu na
konkurentne sektore EU-a kao što su građevinarstvo, javni prijevoz,
medicinski uređaji, proizvodnja električne energije i farmaceutski proizvodi.
IPI
će pomoći u rješavanju ovog problema ovlašćujući EU da pokrene istrage u
slučajevima navodnih ograničenja za tvrtke iz EU-a na tržištima javne nabave
trećih zemalja, uključiti se u konzultacije s predmetnom zemljom o
otvaranju njenog tržišta nabave i, na kraju, ograničiti pristup na tržište EU
nabave za strane tvrtke ako dolaze iz zemlje koja nastavlja primjenjivati
ograničenja na tvrtke iz EU-a.
Uz
IPI, Komisija bi u konačnici mogla primijeniti ograničenja na vlastita tržišta
nabave EU-a u obliku prilagodbi načina na koji se ocjenjuju ponude iz dotične
zemlje ili isključivanjem određenih ponuda iz dotične zemlje. U praksi, te
prilagodbe znače da bi se ponude iz te zemlje, u usporedbi s drugim ponudama,
smatrale da nude višu cijenu od stvarno predložene cijene. To bi
ponuditeljima iz EU-a i neciljanih zemalja dalo konkurentsku prednost na tržištima
javne nabave EU-a.
Ovo
bi bila krajnja mjera. Prije poduzimanja tog koraka Komisija bi pokrenula
istrage u slučajevima navodnih ograničenja za tvrtke iz EU-a na tržištima
nabave trećih zemalja. Usporedno s istragom o ograničenjima u odnosu na robu, usluge
i/ili dobavljače iz EU-a, Komisija će pozvati dotičnu zemlju na konzultacije
o otvaranju svog tržišta nabave. Takve konzultacije mogu se odvijati i u obliku
pregovora o međunarodnom sporazumu.
U
svakom slučaju, kako bi se izbjegla primjena takvih mjera, treće zemlje
trebale bi samo prekinuti svoju restriktivnu praksu. Ovaj instrument i
dalje ne utječe na postojeće obveze EU-a – uključujući Sporazum o vladinoj
nabavi Svjetske trgovinske organizacije (GPA) i bilateralne trgovinske
sporazume.
Pozadina
Javna
nabava govori o tome kako javna tijela troše javni novac za kupnju dobara i
usluga. To može varirati od kupnje računala do izgradnje ceste ili upravljanja
prometnom mrežom. Javna nabava predstavlja značajan dio nacionalnih
gospodarstava. Potrošnja za javnu nabavu u prosjeku iznosi između 10% i 20%
BDP-a svake zemlje i predstavlja više od 8 bilijuna eura poslovnih prilika
diljem svijeta.
EU
se zalaže za otvorena međunarodna tržišta javne nabave te je otvorio vlastito
tržište javne nabave za mnoga dobra i usluge iz trećih zemalja. Zatvorena
tržišta nabave potkopavaju konkurenciju i transparentnost, povećavaju troškove
javnih dobara i usluga za porezne obveznike te povećavaju rizik od korupcije.
IPI
je prvi put predložila Komisija 2012., a izmijenjena i dopunjena 2016. Vijeće
je usvojilo svoje stajalište o prijedlogu o Međunarodnom instrumentu nabave u
lipnju 2021. godine.
Sljedeći
koraci
Slijedom
ovog političkog dogovora, Europski parlament i Vijeće službeno će usvojiti
izmijenjenu uredbu s ciljem njezinog stupanja na snagu što je prije moguće.