17.04.2020.
Potpredsjednik
za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio
je: Pandemija ima izravne posljedice na način na koji se provode
propisi EU-a o azilu i vraćanju te negativno utječe na preseljenje. Današnjim
smjernicama pomažemo državama članicama da iskoriste fleksibilnost u propisima
EU-a kako bi što više osigurale kontinuitet postupaka, a istodobno zaštitile
zdravlje i prava ljudi. Iako nam se način života proteklih tjedana drastično
promijenio, to ne smije utjecati na naše vrijednosti i načela.
Povjerenica
za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je: Čak i
u zdravstvenoj krizi moramo jamčiti temeljna prava pojedinaca. Komisija je
itekako svjesna poteškoća s kojima se države članice suočavaju u trenutačnoj
situaciji. U smjernicama dajemo savjete za praktična rješenja koja uzimaju u
obzir opravdanu zabrinutost i ograničenja država članica. Pri svim mjerama koje
se poduzimaju u području azila, preseljenja i vraćanja trebalo bi voditi računa
o mjerama zaštite zdravlja koje su uvele države članice da bi spriječile
širenje koronavirusa. Posebnu pozornost i brigu trebalo bi posvetiti ranjivim
osobama, osobito maloljetnicima bez pratnje, i obiteljima.
Postupci
azila
Zdravstvene
mjere poduzete
kako bi se ograničila socijalna interakcija među osobljem za azil i
podnositeljima zahtjeva utječu na postupke azila. Trebalo bi iskoristiti
fleksibilnost predviđenu u propisima EU-a:
- Registracija i obrada zahtjeva
trebale bi se nastaviti. Trebalo bi dopustiti maksimalnu fleksibilnost kad
je riječ o rokovima i trajanju obrade i razmatranja zahtjeva. Međutim,
unatoč kašnjenjima u registraciji podnositeljima zahtjeva trebalo bi ipak
omogućiti uvjete prihvata.
- Osobni intervjui mogu
se voditi u obliku posebnih aranžmana, primjerice na daljinu putem
videokonferencije, a prema potrebi mogu se čak i izostaviti.
- Dublinska uredba: Za
dobro funkcioniranje dublinskog sustava iznimno je važna bliska suradnja
među državama članicama. S obzirom na promjenjive okolnosti, Komisija
potiče sve države članice da nastave provoditi transfere podnositelja
zahtjeva čim je to praktički moguće. Prije bilo kakvog transfera, države
članice trebale bi uzeti u obzir situaciju u vezi s koronavirusom, uključujući
posljedice velikog pritiska na zdravstveni sustav u odgovornoj državi
članici. Ako se transferi u državu članicu koja bi u pravilu trebala biti
odgovorna ne mogu provesti u primjenjivom roku, države članice još se mogu
bilateralno dogovoriti da će ih ipak provesti kasnije. Tu praksu treba
poticati primjerice za maloljetnike bez pratnje i u slučajevima spajanja
obitelji. Komisija i EASO spremni su olakšati suradnju među državama
članicama.
- Uvjeti prihvata: mjere
karantene i izolacije moraju biti razumne, razmjerne i nediskriminirajuće.
Podnositelji zahtjeva moraju primiti potrebnu zdravstvenu skrb. Zadržani
podnositelji zahtjeva i dalje bi trebali imati pristup prostoru na
otvorenom, a sva ograničenja, kao što je primjerice ograničenje posjeta,
moraju se pažljivo objasniti.
- Uzimanje otisaka prstiju: u
skladu s Uredbom o Eurodacu, ako podnositelju zahtjeva nije moguće uzeti
otiske prstiju zbog mjera poduzetih za zaštitu javnog zdravlja, države
članice trebale bi otiske uzeti što prije, a najkasnije 48 sati nakon što
prestanu postojati takvi zdravstveni razlozi.
Preseljenje
Pandemija
koronavirusa uzrokovala je ozbiljne prepreke u operacijama preseljenja. Države
članice, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice i Međunarodna organizacija za
migracije privremeno su obustavili operacije preseljenja. Trebalo bi što više
nastaviti s pripremnim aktivnostima kako bi se operacije preseljenja ponovno
mogle neometano odvijati. Komisija će i dalje podupirati države članice u
ispunjavanju njihovih obveza za 2020. te će biti fleksibilna kad je riječ o
razdoblju provedbe.
Vraćanje
Globalne
mjere za obuzdavanje pandemije uvelike utječu na vraćanje nezakonitih
migranata. Unatoč privremenim preprekama zbog koronavirusa, trebalo bi
nastaviti s radom na postupcima vraćanja u treće zemlje, posebice na
aktivnostima koje se mogu provoditi unatoč restriktivnim mjerama, kako bi se
moglo početi s operacijama vraćanja kad one budu moguće. Više nego ikad prije
prednost bi trebalo dati dobrovoljnim povratcima, među ostalim zato što su oni
manje rizični za zdravlje i sigurnost. Frontex je spreman pomoći državama
članicama u organizaciji operacija vraćanja zračnim putem. Također bi trebalo
održavati blisku suradnju i kontakte s trećim zemljama u vezi s
identifikacijom, izdavanjem isprava i vraćanjem njihovih državljana. Kad je
riječ o zadržavanju prije udaljavanja, privremena ograničenja uvedena tijekom
pandemije ne bi se trebala tumačiti na način da se automatski zaključi kako
mogućnost za udaljavanje više ne postoji u svim slučajevima. Komisija poziva
države članice da pojedinačno razmotre svaki slučaj kako bi odredile postoji li
još uvijek mogućnost za udaljavanje prije nego što donesu odluku o primjerenim
mjerama.
Kontekst
Komisija
je 16. ožujka 2020. pozvala čelnike
država i vlada da uvedu privremeno
ograničenje neobveznih putovanja u EU za početak na 30 dana, što je
produljeno do 15. svibnja. Čelnici su podržali taj poziv 17. ožujka, a sve
države članice EU-a (osim Irske) i zemlje pridružene Schengenu od tada su
donijele nacionalne odluke kako bi provele to ograničenje putovanja. Izuzeća od
ograničenja putovanja odnose se na osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita
ili druga humanitarna pomoć uz poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja
ili vraćanja.
Agencije
EU-a organizirat će posebne tematske sastanke kako bi dopunile smjernice,
pružile državama članicama pomoć u obliku praktičnih savjeta i olakšale
razmjenu najbolje prakse.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama
Smjernice za
provedbu relevantnih odredaba EU-a u području postupaka azila i vraćanja te za
preseljenje
Smjernice za
provedbu privremenog ograničenja neobveznih putovanja u EU