Komunikacija EK o prvim poukama iz pandemije: Izađimo iz pandemije jači: djelovanje na temelju prvih pouka

Deset pouka usredotočeno je na ono što se mora poboljšati i što bi se u budućnosti moglo raditi bolje. Tih deset pouka nije sveobuhvatno, ali pružaju prvi pregled onoga što je sada potrebno poduzeti na dobrobit svih građana Europe:

1. Za brže otkrivanje i bolji odgovor potrebno je čvrsto globalno praćenje javnog zdravlja i napredniji europski sustav prikupljanja informacija o pandemijama. EU bi trebao predvoditi rad na osmišljavanju novog pouzdanog globalnog sustava praćenja koji će se temeljiti na usporedivim podacima. Novi i poboljšani europski sustav prikupljanja informacija o pandemijama bit će pokrenut tijekom 2021.
2. Jasniji i usklađeniji znanstveni savjeti olakšali bi donošenje političkih odluka i komunikaciju s javnošću. Unija bi do kraja 2021. trebala imenovati glavnog europskog epidemiologa i odgovarajuću upravljačku strukturu.
3. Za pojačanu pripravnost potrebna su stalna ulaganja, temeljita provjera i preispitivanje. Europska komisija trebala bi pripremati godišnje izvješće o pripravnosti.
4. Instrumente za izvanredne situacije mora se moći brže i lakše aktivirati. Unija bi trebala uspostaviti okvir za aktiviranje izvanrednog stanja zbog pandemije u EU-u i paket alata za krizne situacije.
5. Koordinirane mjere za Europu i trebale bi postati automatizirane. Trebalo bi brzo, prije kraja godine, uspostaviti europsku zdravstvenu uniju i pojačati koordinaciju i metode rada među institucijama.
6. Da bi se osigurao protok ključne opreme i lijekova potrebna su javno-privatna partnerstva i jači lanci opskrbe. Tijelo za odgovor na zdravstvene krize (engl. „Health Emergency Response Authority”, HERA) trebalo bi početi s radom početkom 2022., a što prije bi trebalo pokrenuti Važan projekt od zajedničkog europskog interesa u području zdravlja kako bi se omogućile revolucionarne inovacije u području farmaceutskih proizvoda. Instrument EU Fab trebao bi osigurati da EU ima dovoljno „uvijek spremnih” proizvodnih kapaciteta za proizvodnju 500 – 700 milijuna doza cjepiva godišnje, pri čemu bi polovina te količine trebala biti spremna u prvih 6 mjeseci pandemije.
7. Da bi klinička ispitivanja bila brža, opsežnija i učinkovitija, od ključne je važnosti paneuropski pristup. Trebalo bi uspostaviti EU-ovu platformu za multicentrična klinička ispitivanja.
8. Sposobnost za nošenje s pandemijom ovisi o kontinuiranim i povećanim ulaganjima u zdravstvene sustave. Trebalo bi poduprijeti države članice kako bi se pojačala opća otpornost zdravstvenih sustava u sklopu njihovih ulaganja u oporavak i otpornost.
9. Prevencija pandemija i pripravnost i odgovor na njih globalni je prioritet za Europu. Unija bi trebala zadržati vodeću ulogu u globalnom odgovoru, prije svega putem COVAX-a, i zalagati se za jačanje globalne arhitekture zdravstvene sigurnosti predvodeći nastojanja da se ojača Svjetska zdravstvena organizacija. Trebalo bi razviti i partnerstva za pripravnost na pandemije s ključnim partnerima.
10. Trebalo bi razviti usklađeniji i sofisticiraniji pristup suzbijanju pogrešnih informacija i dezinformacija.

Sljedeći koraci

Ovo izvješće o prvim poukama iz pandemije bolesti COVID-19 bit će temelj za raspravu čelnika na sastanku Europskog vijeća u lipnju. Bit će predstavljeno Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, a konkretne rezultate Komisija će iznijeti u drugoj polovini 2021.

Kontekst

Kad se kriza počela razvijati, Unija je ponudila širok spektar odgovora iz područja zdravstvene politike. Primjeri za to su zajednički pristup cjepivima u okviru Strategije EU za cjepiva te inicijative iz niza drugih politika. Inicijativa „zelene trake” omogućila je nesmetano kretanje hrane i lijekova unutar cijelog jedinstvenog tržišta. Zajednički pristup procjeni stopa zaraze u različitim regijama omogućio je veću dosljednost testiranja i karantenskih mjera. Nedavno su u rekordnom roku dogovorene i provedene Unijine digitalne potvrde o COVID-u, čime su stvoreni uvjeti za sigurno ponovno otvaranje turizma i putovanja ovoga ljeta i nakon toga. Istovremeno, Unija je poduzela odlučne mjere za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije. Pritom smo se u velikoj mjeri oslanjali na iskustva i aranžmane kojima smo nadvladali prethodne izazove i krize u području ekonomije i gospodarstva.

Međutim, ti uspjesi ne prikrivaju poteškoće s kojima smo se susretali, prvenstveno kad je riječ o povećanju proizvodnje i proizvodnih kapaciteta, koje su djelomično bile posljedica nedostatka trajno integriranog pristupa istraživanju, razvoju i proizvodnji, što je u početku usporilo dostupnost cjepiva. U međuvremenu smo poduzeli mjere u vezi s tim, ali potrebna su dugoročnija rješenja u cilju ublažavanja budućih štetnih zdravstvenih događaja ili kriza.

Više informacija dostupno je na poveznicama

Komunikacija o izvlačenju prvih pouka iz pandemije bolesti COVID-19.

Internetska stranica Komisije o odgovoru na pandemiju koronavirusa