Komisija predstavila prijedlog Direktive za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

Nadalje, novim se pravilima poboljšava pristup žrtava pravosuđu te se države članice potiču na provedbu mehanizma „sve na jednom mjestu”, što znači da bi sve službe za potporu i zaštitu bile smještene na istom mjestu. Žrtve bi tijekom kaznenog postupka trebale moći zatražiti naknadu. U prijedlogu se također poziva na pružanje odgovarajuće i specijalizirane zaštite i potpore, primjerice putem besplatnih telefonskih linija za pomoć i kriznih centara za žrtve silovanja. Njime se također predviđa pružanje ciljane potpore skupinama s posebnim potrebama ili ugroženim skupinama, uključujući žene koje bježe od oružanog sukoba.

Ključni elementi predloženih novih pravila:

1. Kriminalizacija silovanja, genitalnog sakaćenja žena i nasilja na internetu 

Komisija predlaže kriminalizaciju sljedećih kaznenih djela u cijelom EU-u: i. silovanja na temelju nedostatka pristanka; ii. genitalnog sakaćenja žena; iii. uhođenja na internetu; iv. dijeljenja intimnih fotografija bez pristanka; v. uznemiravanja na internetu; i vi. poticanja na mržnju ili nasilje na internetu.

Prijedlogom se dopunjuje Akt o digitalnim uslugama provodeći ga definiranjem nezakonitog sadržaja na internetu povezanog s nasiljem na internetu. Omogućit će se i hitro uklanjanje relevantnog internetskog sadržaja u brzim sudskim postupcima. 

2. Postupci sigurnog izvješćivanja i procjene rizika

Prijedlogom se rješava problem nedovoljnog prijavljivanja nasilja nad ženama koje se danas i dalje događa. Uvode se novi načini prijavljivanja nasilja koji su rodno osjetljivi, sigurniji, lakši, pristupačniji – među ostalim putem interneta – i prilagođeniji djeci. Sustavi povjerljivosti više ne bi ometali stručnjake, kao što su zdravstveni radnici ili psihijatri, u prijavljivanju svake opravdane sumnje na neposrednu opasnost od ozbiljne fizičke štete. Nadalje, kako bi procijenila rizik koji predstavlja počinitelj, nadležna bi tijela bila obvezna provesti pojedinačne procjene rizika kada im se žrtva prvi put obrati. Na temelju toga trebala bi odmah zaštititi žrtvu izdavanjem hitnih naloga za zabranu pristupa ili zaštitu.

3. Poštovanje privatnosti žrtava u sudskim postupcima i pravo na naknadu

Komisija predlaže da se dokazi ili pitanja koja se odnose na privatni život žrtava, posebno njihovu seksualnu povijest, mogu upotrebljavati samo ako je to nužno potrebno. Žrtve bi imale pravo zatražiti punu naknadu štete od počinitelja, uključujući troškove zdravstvene skrbi, usluga potpore, izgubljeni prihod te fizičku i psihološku štetu. Žrtve bi tijekom kaznenog postupka trebale moći dobiti naknadu.

4. Potpora žrtvama putem telefonskih linija za pomoć i kriznih centara za žrtve silovanja

Kako bi se odgovorilo na vrlo specifične potrebe žrtava spolnog nasilja, Komisija predlaže da države članice osiguraju namjenske usluge, uključujući krizne centre za žrtve silovanja. Žrtve koje su u većoj opasnosti od nasilja, uključujući žene koje bježe od oružanog sukoba, trebale bi dobiti ciljanu potporu država članica. Nacionalna telefonska linija za pomoć žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji trebala bi biti dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i biti besplatna. Ako je žrtva dijete, nadležna tijela trebala bi pružiti potporu prilagođenu dobi u najboljem interesu djeteta. Žrtve nasilja na internetu isto će tako imati pravo na odgovarajuću potporu, uključujući savjete o tome kako potražiti pravnu pomoć i kako ukloniti internetski sadržaj. U slučajevima spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, žrtvama i poslodavcima trebale bi biti dostupne usluge vanjskog savjetovanja.

5. Bolja koordinacija i suradnja

Države članice trebale bi razmjenjivati primjere najbolje prakse i međusobno se savjetovati u kaznenim predmetima, među ostalim putem Eurojusta i Europske pravosudne mreže. Radi praćenja napretka i stanja u svim državama članicama, Komisija predlaže i obvezu država članica da prikupljaju podatke o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji kako bi ih se uključilo u istraživanje koje se na razini EU-a provodi svakih pet godina.

Izvješće o rodnoj ravnopravnosti za 2022.

Komisija je objavila i godišnje izvješće Europske komisije o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2022. Tijekom 2021. poduzeti su važni koraci u pogledu zakonodavnih prijedloga, posebno u pogledu transparentnosti plaća i primjerenih minimalnih plaća u EU-u, kao i novog Akta o digitalnim uslugama kojim će se pomoći u zaštiti korisnika na internetu. Komisija je u prosincu 2021. predložila i uključivanje govora mržnje i zločina iz mržnje na popis kaznenih djela u EU-u.

U izvješću se navodi i da je pandemija nerazmjerno utjecala na žene. Udio žena u radnoj snazi smanjio se tijekom 2020. za 0,5 % u odnosu na 2019., nakon desetljeća stabilnog rasta. Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji i dalje je rašireno u EU-u, a pogoršano je zbog pandemije, uključujući nasilje na internetu.

Kao što je vidljivo i iz izvješća, nerješavanje problema nasilja nad ženama i nasilja u obitelji prema procjenama košta 289 milijardi eura godišnje.

Potreba za sprečavanjem i borbom protiv nasilja nad ženama, zaštitom žrtava i kažnjavanjem počinitelja najavljena je u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen kao ključni prioritet Komisije te je dio Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.

Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji rašireni su u cijelom EU-u i procjenjuje se da pogađaju svaku treću ženu u EU-u. Svaka druga žena doživjela je spolno uznemiravanje. Svaka je dvadeseta žena silovana. U porastu je i nasilje na internetu, posebno usmjereno na žene u javnom životu, kao što su novinarke i političarke. Svaka druga mlada žena doživjela je rodno uvjetovano nasilje na internetu. Žene doživljavaju i nasilje na radnom mjestu: oko trećine žena u EU-u koje su se suočile sa spolnim uznemiravanjem doživjelo ga je na radnom mjestu.

Europski parlament, nevladine organizacije u cijelom EU-u i organizacije za prava žrtava opetovano su pozivali na donošenje zakonodavstva za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te općenito nasilja nad ženama na internetu.

U okviru tekućeg rada Komisije na borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i promicanju ravnopravnosti te u okviru novog programa financiranja „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti” u iznosu od 1,55 milijardi eura, 2022. je na raspolaganju 30,5 milijuna eura za projekte za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i djecom te 6,8 milijuna eura za projekte kojima se promiče potpuno uživanje prava žena, sloboda od rodnih stereotipa, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, osnaživanje žena i rodno osviještena politika.

Dodatne informacije dostupne su na biserka.sladovic@hup.hr ili na stranicama EK.