03.09.2020.
U
Akcijskom planu razmatraju se sadašnji i budući izazovi te predlažu mjere za
smanjenje ovisnosti Europe o trećim zemljama, diversifikaciju opskrbe iz
primarnih i sekundarnih izvora te povećanje učinkovitosti upotrebe resursa i
kružnosti uz promicanje odgovorne nabave diljem svijeta. Time će se potaknuti
naš prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo te povećati otpornost i
otvorena strateška autonomija Europe u ključnim za to potrebnim tehnologijama.
Popis kritičnih sirovina ažuriran je kako bi, s obzirom na njihovu primjenu u
industriji, odražavao promjene u njihovoj važnosti za gospodarstvo te izazove u
opskrbi. Sadržava 30 kritičnih sirovina. Prvi je puta na njemu i litij, koji je
ključan za prelazak na e-mobilnost. https://ec.europa.eu/docsroom/documents/42849
Potpredsjednik
za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič izjavio
je:
Sigurna i održiva opskrba sirovinama preduvjet je za otpornost gospodarstva
na poremećaje. Europi će samo za baterije za električne automobile i
skladištenje energije trebati do 18 puta više litija do 2030., odnosno 60 puta
više do 2050. Kao što je vidljivo iz našeg predviđanja, ne možemo dopustiti da
današnje oslanjanje na fosilna goriva ustupi mjesto ovisnosti o kritičnim
sirovinama. Važnost tog pitanja dodatno su naglasili poremećaji koje je
koronavirus uzrokovao u našim strateškim vrijednosnim lancima. Stoga ćemo
izgraditi čvrst savez za zajednički prelazak s velike ovisnosti na
diversificiranu, održivu i društveno odgovornu nabavu te na kružnost i
inovacije.
Thierry Breton,
povjerenik za unutarnje tržište, dodao je: Europa može predvoditi
zelenu i digitalnu tranziciju i industrijski kao kontinent prednjačiti samo ako
raspolaže potrebnim sirovinama. Ne bismo se smjeli posve oslanjati na treće
zemlje, a još manje na samo jednu, što je slučaj za neke rijetke zemne
elemente. Diversifikacijom opskrbe iz trećih zemalja i razvojem kapaciteta EU-a
za vađenje, preradu, recikliranje, rafiniranje i odvajanje rijetkih zemnih
elemenata možemo postati otporniji i održiviji. Za provedbu mjera koje danas
predlažemo industrija, civilno društvo, regije i države članice trebat će
djelovati usklađeno. Potičemo potonje da u svoje nacionalne planove oporavka
uključe ulaganja u kritične sirovine.
Ciljevi
Akcijskog plana za kritične sirovine su sljedeći:
- razvoj pouzdanih vrijednosnih lanaca za industrijske
sustave u EU-u
- smanjivanje ovisnosti o primarnim kritičnim sirovinama
kružnom upotrebom resursa, održivim proizvodima i inovacijama
- jačanje domaće nabave sirovina u EU-u
- diversifikacija nabave iz trećih zemalja i uklanjanje
poremećaja u međunarodnoj trgovini uz potpuno poštovanje međunarodnih
obveza EU-a.
Kako
bi se ti ciljevi ostvarili, u današnjoj se Komunikaciji navodi deset
konkretnih mjera:
Prvo, Komisija će u narednim
tjednima osnovati europski savez za sirovine. U njemu će se okupiti
svi relevantni dionici, a naglasak će biti na najhitnijim potrebama, to jest
povećavanju pouzdanosti opskrbe EU-a u vrijednosnom lancu za rijetke zemne
elemente i magnete jer je to od vitalne važnosti za većinu industrijskih
sustava u EU-u, primjerice obnovljive izvore energije, obranu i svemir. Savez
se može s vremenom širiti kako bi se odgovorilo na potrebe za drugim kritičnim
sirovinama i običnim metalima.
Kako
bi se bolje iskoristili domaći resursi, Komisija će s državama članicama i
regijama surađivati na utvrđivanju projekata rudarenja i prerade u
EU-u koji mogu postati operativni do 2025. Poseban naglasak stavit će se na
regije u kojima se iskapa ugljen i druge regije u tranziciji, a posebna
pozornost pridati stručnosti i vještinama relevantnima za
rudarstvo, vađenje i preradu sirovina.
Komisija
će promicati upotrebu svojeg programa za promatranje Zemlje Copernicus
u cilju poboljšanja istraživanja ležišta resursa, praćenja operacija i
djelovanja za zaštitu okoliša nakon zatvaranja. Iz programa Obzor Europa
podupirat će se istraživanja i inovacije, posebno u području novih
rudarskih i prerađivačkih tehnologija, zamjene i recikliranja.
U
skladu s europskim zelenim planom, pitanje kružnosti i održivosti vrijednosnog
lanca sirovina rješavat će se drugim mjerama. Komisija će stoga do kraja 2021.
razviti kriterije održivog financiranja za rudarske i
ekstraktivne sektore. Mapirat će i potencijal sekundarnih kritičnih
sirovina iz zaliha EU-a i otpada kako bi se utvrdili održivi projekti
oporabe do 2022.
Komisija
će razvijati strateška međunarodna partnerstva kako bi
osigurala opskrbu kritičnim sirovinama kojih u Europi nema. Pilot-partnerstva s
Kanadom, zainteresiranim zemljama u Africi i susjedstvu EU-a počet će 2021. Na
tim i drugim forumima međunarodne suradnje Komisija će promicati
održive i odgovorne rudarske prakse i transparentnost.
Kontekst
Sigurna
opskrba industrije EU-a sirovinama pitanje je koje se već neko vrijeme rješava.
EU se time već bavio: od osnivanja Skupine za opskrbu sirovinama 70-ih godina
do pokretanja Inicijative za sirovine 2008. Ova inicijativa sadržava strategiju
za smanjivanje ovisnosti o sirovinama koje nisu energenti; diversificiranjem
izvora primarnih sirovina iz trećih zemalja i poticanjem iskorištavanja domaćih
izvora i sekundarnih sirovina, uključujući učinkovitiju upotrebu resursa i
kružno gospodarstvo, štite se industrijski vrijednosni lanci i dobrobit
društva.
U europskom
zelenom planu i novoj industrijskoj
strategiji EU-a potvrđuje se da je pristup resursima strateški važno
sigurnosno pitanje za uspjeh zelene i digitalne tranzicije. U krizi uzrokovanoj
koronavirusom u mnogim dijelovima svijeta kritički se preispituje organizacija
opskrbnih lanaca, posebno kad je riječ o javnoj sigurnosti i strateškim
sektorima. U predloženom Komisijinom planu oporavka naglasak se stavlja na veću
ekološku prihvatljivost, veću primjenu digitalne tehnologije i smanjivanje
osjetljivosti na poremećaje. Stoga bi Europa trebala nastojati postići otvorenu
stratešku autonomiju i diversificirati opskrbu sirovinama.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama: