Komentar HUP-a na povećanje minimalne plaće

Podsjećamo kako rast minimalne plaće mora uzeti u obzir povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj brutoplaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva, a posebnu pozornost mora posvetiti djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih.

Upravo imajući na umu rast inflacije od 2,5%, povećanja bruto plaće od početka ove godine (s 9.373 HRK na 9.488 HRK) i trenutačno gospodarsko stanje, HUP je predlagao oprezno povećanje minimalne plaće za 2,5% odnosno za 106,25 HRK.

Ovim prijedlogom Vlada RH je u potpunosti zanemarila kriterij stanja gospodarstva. HUP je opetovano ponavljao kako se poduzetnici i društvo nisu oporavili od poslovno loše 2020. godine. HUP je proveo anketu svojih članova prema kojoj 83% ispitanika iz prerađivačke industrije, koja zapošljava skoro četvrtinu svih zaposlenika Hrvatske, je osjetilo rast cijena sirovina od minimalno 20% pa sve do 200%. Osim rasta sirovina, poduzetnici doživljavaju rast cijene energenata, osobito struje i plina, u sličnim rasponima. Nedopustivo je da pojedine monopolističke tvrtke u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave, troškove vlastitih neracionalnosti i neadekvatnog planiranja neodgovorno prenose na poduzetnike. Vlada RH i Grad Zagreb kao osnivači najvećih monopolista u državi moraju zaustaviti takve štete za gospodarstvo.

Ovi novi izvanredni troškovi se događaju navrh toga da je 2020. godina bila loša poslovna godina zbog ograničene mogućnosti poslovanja, a najviše loša je bila upravo za one djelatnosti s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih kojima Vlada RH mora dati posebnu pozornost kod određivanja iznosa minimalne plaće.

Očekivali smo od Vlade RH da će prepoznati ove okolnosti i da će za značajniji rast iznosa minimalne plaće čekati stabilnije gospodarske prilike. Očekujemo kako dio poduzetnika neće podnijeti ovo značajno troškovno povećanje radi čega može doći do povećanja nezaposlenosti ugroženih skupina radnika i povećanja rada na crno. 

Zato, ponavljamo, a sve kako bi se ublažili ovi učinci, očekujemo od Vlade RH da provede kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najranjivijih sektora, a koje treba definirati i omogućiti njihovo korištenje istovremeno sa stupanjem na snagu povećanog iznosa minimalne plaće, dakle od 1. siječnja 2022. godine.