23.04.2025.
EU proračun: Potrebna veća fleksibilnost i
otpornost
Izvršni odbor HUP-a upozorio je na izazove koji proizlaze
iz završetka instrumenta Next Generation EU (NGEU) te istodobne potrebe za
otplatom zajedničkog europskog duga. To bi moglo rezultirati značajnim
smanjenjem ukupnih dostupnih proračunskih sredstava za ključne politike – i do
60% u odnosu na prethodni proračunski okvir. Stoga HUP predlaže da se iskoristi
puni potencijal koji sredstva iz novog MMF-a mogu donijeti hrvatskom
gospodarstvu kroz veću fleksibilnost u programskim okvirima, češće valuacije
efikasnosti proračunskih stavaka te bržu
i efikasniju realokaciju neiskorištenih fondova na prioritetne stavke i
potentne projekte u visokoj fazi gotovosti. (obrambeni sustav, energetski
sektor, itd.).
Zbog rastućih sigurnosnih izazova, HUP ističe potrebu za
povećanjem izdvajanja za obranu, ali i očuvanjem potpore ulaganjima u istraživanja
i inovacije, energetsku tranziciju te istraživanje i razvoj. Kako bi se
povećala ulaganja u RDI, potrebno je povećanje alokacije za tu namjenu što se
može postići ciljanim programima na nacionalnoj razini.
Podržava se širenje mandata institucija poput EIB-a, EBRD-a
i nacionalnih razvojnih banaka, uz uklanjanje sektorskih isključenja,
uključujući i obrambeni sektor.
HUP se zalaže za pojednostavljenje financijskih
instrumenata EU, usmjerenost na projekte visoke dodane vrijednosti te razvoj
pan-europskog tržišta kapitala i dostupnijih equity instrumenata. Podržavamo i uvođenje
klauzule „Made in EU“ kao alat za jačanje europskih opskrbnih lanaca kritičnim
sirovinama, uz uravnoteženi pristup međunarodnoj trgovini.
Zaključno, HUP ističe da ciljanim politikama i programima
možemo koristiti novi VFO za jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva, sredstvima iz EU fondova ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te
povećati konkurentnost domaćih tvrtki.
Prijedlog reforme bolovanja: Smanjiti teret za
poslodavce
Hrvatska udruga poslodavaca uputila je i očitovanje
Ministarstvu zdravstva na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju.
HUP predlaže da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju
poslodavci smanji s 42 na 7 dana, čime bi se uspostavio pravedniji sustav i
smanjile zlouporabe instituta bolovanja.
Sustav kojeg imamo negativno utječe na produktivnost,
stvara nepravdu među zaposlenicima te predstavlja značajno financijsko
opterećenje za poslodavce.
HUP je svom očitovanju uključio i međunarodne usporedbe
koje pokazuju da Hrvatska ima jedan od najizdašnijih sustava bolovanja u EU.
Primjeri iz drugih zemalja:
· Poljska – 33 dana (14
za starije od 50 god.),
· Slovenija – 30 dana,
· Španjolska, Mađarska,
Švedska – 14-15 dana,
· Slovačka – 10 dana,
· Finska, Latvija – 9
dana,
· Rumunjska, Irska – 5
dana,
· Litva, Bugarska – 2
dana,
· Cipar i Portugal – nema
bolovanja na teret poslodavca.
HUP ističe da uz doprinose za zdravstvo, poslodavci snose i
troškove naknada plaća i operativne gubitke zbog izostanaka s posla.
S obzirom na to da je HZZO 2024. ostvario višak prihoda od
gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast prihoda, fiskalni
prostor za rasterećenje poslodavaca svakako postoji.
Poziv na dijalog
HUP poziva Ministarstvo zdravstva na otvoreni dijalog o
reformi sustava bolovanja, izražavajući spremnost za daljnju suradnju u cilju
pravednijeg, održivijeg i konkurentnijeg zdravstvenog sustava u skladu s
europskom praksom.
HUP očitovanje na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju pogledajte ovdje.