13.01.2022.
Ovogodišnje
izdanje pokazuje da je tržište rada EU bilo relativno otporno na
recesiju COVID-19. Snažan politički odgovor na EU i nacionalnoj razini
te privremene priljeva neaktivnosti smanjila utjecaj na nezaposlenost .
Kampanje
cijepljenja pridonijele su ponovnom otvaranju gospodarstava i jačanju
povjerenja europskih građana.
Ključne
točke Izvješća
- Učinak
recesije razlikuje se od sektora do sektora, sa snažnim negativnim
utjecajem u sektorima proizvodnje i kontaktno intenzivnim
sektorima.
- Nasuprot
tome, u istom razdoblju zaposlenost u uslugama s manje kontaktnim
intenzitetom vratila se na razinu prije krize te je čak bila iznad te
razine u građevinarstvu, zdravstvu i javnoj upravi.
- Utjecaj
na zapošljavanje bio je ozbiljniji i postojaniji u nekim sektorima
- Mladi
su snosili nesrazmjeran udio gubitka posla,
ali su se oporavili brže od primarnih dobnih skupina, dok su stariji
radnici bili otporniji.
- Radnici
na određeno vrijeme, samozaposleni, nisko i srednje kvalificirani su više
izloženi gubitku posla.
- Među
ženama negativnije su pogođene mlade žene i samohrane majke.
- Pandemija
je također ubrzala tranziciju prema digitalnim tehnologijama, povećavši
potražnju za radnom snagom koja obavlja poslove koji vjerojatno neće biti
automatizirani.
- Nedostatak
radne snage pojavljuje se u nekim
dijelovima gospodarstva usred slabljenja tržišta rada. Ovo povećanje
možda je dijelom povezano s brzim gospodarskim oporavkom. Međutim,
nedostatak radne snage također može odražavati nedovoljnu ponudu radne
snage zbog strukturnih čimbenika kao što su starenje, loši uvjeti rada u
nekim zanimanjima i neusklađenosti vještina koje su prethodile pandemiji i
koje su se od tada pojačavale.
Dodatne
informacije dostupne su na biserka.sladovic@hup.hr
ili na stranicama EK: ec.europa.eu