Povjerenik
za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio
je: Ovo izvješće i izvješće Europske agencije za okoliš potvrđuju da
trebamo učiniti više za zaštitu naših mora i oceana. Iako smo ostvarili
određeni napredak, primjerice u području održivog ribarstva, moramo se još više
potruditi da zaustavimo neodgovorno onečišćavanje naših mora. Moram reći da,
nažalost, države članice EU-a neće ispuniti svoju zakonsku obvezu postizanja
dobrog stanja okoliša u svim morima do 2020., a u nekim morskim regijama
potrebno je puno više rada da se to postigne. Komisija će pokrenuti reviziju
Okvirne direktive o pomorskoj strategiji kako bi utvrdila koje su mjere bile
uspješne te će postupiti u skladu s utvrđenim nedostacima. Zaštita naših mora i
oceana važan je dio europskog zelenog plana jer će jedino tako naši ribari i
ubuduće moći osigurati zdravu i održivu morsku hranu. Zaštitu stoga i dalje
moramo uključivati u sva područja politike.
Hans
Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš, izjavio je: Naša
mora i morski ekosustavi godinama su prekomjerno iskorištavani i zanemarivani.
Uskoro bismo mogli dostići točku s koje nema povratka, ali naše izvješće
potvrđuje da morski ekosustavi još imaju šansu za oporavak ako budemo djelovali
odlučno i dosljedno te ako uspostavimo održivu ravnotežu između načina na koji
koristimo mora i našeg utjecaja na morski okoliš. U tom kontekstu hitne i
usklađene mjere za zaštitu i obnovu moraju se temeljiti na novoj Strategiji
EU-a za bioraznolikost do 2030. i drugim elementima europskog zelenog plana.
Izvješće
o Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji ukazuje na neujednačeno stanje europskih
mora. Gotovo polovina europskih obalnih voda prolazi intenzivnu eutrofikaciju.
Iako su propisi EU-a kojima se reguliraju kemikalije doveli do smanjenja
onečišćujućih tvari, kod većine morskih vrsta porasla je akumulacija plastike i
kemijskih ostataka plastike. Zahvaljujući zajedničkoj ribarstvenoj politici
EU-a gotovo sva ulovljena riba iz sjeveroistočnog Atlantika dolazi iz zdravih
stokova. Međutim, u Sredozemnom moru situacija je drugačija pa je potrebno
znatno više truda kako bi se riješila.
U
izvješću Europske agencije za okoliš „Poruke o moru II”, koje Komisija uzima u
obzir u reviziji, navodi se da ranija, a ponekad i sadašnja upotreba naših mora
dovodi do promjene strukture morskih vrsta i staništa, kao i do promjene općih
fizikalnih i kemijskih svojstava mora. Predlažu se rješenja koja bi omogućila
da mora u EU-u postanu čista, zdrava i produktivna, a kao glavno rješenje nudi
se upravljanje utemeljeno na ekosustavima. Osim toga, utvrđeno je da u nekim
područjima postoje znakovi oporavka morskih ekosustava, koji su rezultat
snažnih i često dugotrajnih nastojanja da se ublaži utjecaj onečišćujućih
tvari, eutrofikacije i prelova.
Kontekst
Okvirna
direktiva o pomorskoj strategiji doprinijela je boljem razumijevanju
pritisaka i utjecaja ljudskih aktivnosti na more te njihovih posljedica za
morsku bioraznolikost, staništa i ekosustave. Znanje stečeno provedbom Direktive
bilo je, primjerice, temelj za donošenje Direktive o plastici za jednokratnu
upotrebu. Omogućilo je intenzivniju suradnju obalnih država članica iz četiri
europske morske regije te suradnju unutar morskih regija. Čak i zemlje izvan
EU-a nastoje postići dobro ili jednakovrijedno stanje okoliša.
Na
temelju Direktive države članice moraju donijeti strategije za čista, zdrava i
produktivna mora koordinirane na regionalnoj razini. Postizanje općeg cilja
„dobrog stanja okoliša” utvrđuje se na temelju niza deskriptora, među kojima su
bioraznolikost, ribolov, eutrofikacija, onečišćujuće tvari, otpaci i podvodna
buka. Direktiva je jedan od glavnih zakonodavnih akata kojima se štite i
čuvaju morska bioraznolikost i morska staništa. Ona je stoga važan alat za provedbu Strategije
za bioraznolikost i Strategije „od polja do stola” do 2030. i uvelike
doprinosi cilju postizanja nulte stope onečišćenja na moru. Usko je povezana s
budućom strategijom za održive kemikalije te strategijom za pametan i održiv
promet.
Okvirna
direktiva o pomorskoj strategiji mora se revidirati do sredine 2023., a na
temelju toga predložit će se eventualne izmjene. U okviru revizije detaljno će
se analizirati postignuća i problemi povezani sa zaštitom okoliša u skladu s
Komisijinom agendom za bolju regulativu, a paralelno s njom provest će se i
revizija zajedničke ribarstvene politike.
Više
informacija dostupno je na poveznici:
Europski
oceani, mora i obala