Strategija EU-a za prava žrtava

29.06.2020.

Europska komisija je predstavila prvu strategiju EU-a u području prava žrtava. Cilj je osigurati da se sve žrtve kaznenih djela mogu potpuno pouzdati u svoja prava, neovisno o tome gdje u EU-u je kazneno djelo počinjeno.

 

U strategiji su utvrđene brojne mjere za sljedećih pet godina, pri čemu je fokus na dva cilja:

  • prvo, osnažiti žrtve da prijavljuju zločine, da traže odštete i, konačno, da se mogu oporaviti od posljedica zločina;
  • drugo, surađivati sa svim relevantnim akterima u području prava žrtava. Nedavna pojava pandemije COVID-a 19 i mjere ograničenja kretanja donesene zbog nje utjecale su na porast nasilja u obitelji, seksualnog zlostavljanja djece, kiberkriminaliteta i rasističkih i ksenofobnih zločina. Zbog toga je posebno važno da je okvir za potporu i zaštitu žrtava otporan i dok traju krizne situacije.

 

Unija ravnopravnosti koja štiti svoje stanovništvo mora se pobrinuti da sve žrtve zločina imaju nužnu potporu, zaštitu i nediskriminirajući pristup pravosuđu. Na postizanju toga ćemo raditi zajedno s državama članicama i civilnim društvom, a temelj će biti ova nova strategija, rekao je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

 

EU već raspolaže kvalitetnim propisima kojima se osiguravaju prava žrtava. Međutim, žrtve kaznenih djela još uvijek se ne mogu potpuno pouzdati u prava koja imaju na temelju zakonodavstva EU-a. Početna točka mora biti bolja primjena propisa EU-a u praksi. Komisija će do 2022. podnijeti prijedloge za daljnje jačanje tih propisa u područjima u kojima to bude potrebno. U novoj strategiji, predstavljenoj danas, utvrđen je niz mjera za pet ključnih prioriteta:

  1. Kvalitetno komuniciranje sa žrtvama i osiguravanje sigurnog okruženja kako bi žrtve mogle prijaviti zločin

Prečeste su situacije kad žrtve nisu upoznate sa svojim pravim ili kad se žrtve boje prijaviti zločin jer se plaše počinitelja ili negativnih posljedica. Komisija će pokrenuti europsku kampanju kako bi senzibilizirala javnost o pravima žrtava i promicala specijalističku pomoć i zaštitu za žrtve s posebnim potrebama. Komisija će također nastaviti pratiti provedbu relevantnih propisa EU-a, među ostalim odredbi Direktive o pravima žrtava.

  1. Bolja zaštita i potpora najugroženijih žrtava

Sve su žrtve ugrožene, a neke su skupine posebno izložene: djeca, starije osobe, žrtve rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji, rasističkih ili homofobnih zločina iz mržnje, žrtve terorizma te žrtve s invaliditetom. Komisija će razmotriti daljnje jačanje zaštite žrtava putem uvođenja minimalnih standarda za fizičku zaštitu žrtava. Države članice trebale bi uspostaviti specijalizirane službe za potporu najugroženijim žrtvama, među ostalim dječje kuće, obiteljske kuće i sigurne kuće za pripadnike LGBTI+ zajednice.

  1. Pomaganje žrtvama da dobiju odštetu

Pristup do odštete žrtvama nije lak u mnogim državama članicama. Na temelju strategije Komisija će pratiti i ocjenjivati zakonodavstvo EU-a o naknadi žrtvama kaznenih djela, što obuhvaća i Okvirnu odluku o uzajamnom priznavanju novčanih kazni. Komisija će prema potrebi do 2022. predložiti mjere za dopunjavanje tog okvira.

  1. Poboljšavanje koordinacije i suradnje među akterima koji su aktivni u području prava žrtava

Komisija namjerava osigurati horizontalniji pristup pravima žrtava na razini EU. Zbog toga će uspostaviti platformu za prava žrtava na kojoj će se okupiti svi relevantni akteri. Na nacionalnoj bi razini države članice trebale pripremiti nacionalne strategije za zaštitu prava žrtava. Komisijin koordinator za prava žrtava brinut će se i za dosljednost i djelotvornost različitih mjera povezanih s politikom u području prava žrtava.

  1. Jačanje međunarodne dimenzije prava žrtava

U nedavno donesenom Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju EU je ponovno potvrdio svoju predanost promicanju, zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava u cijelom svijetu. EU i države članice nastavit će surađivati u okviru Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe na promicanju Unijinih prava žrtava u partnerskim zemljama i na razmjeni najboljih rješenja iz prakse. EU će i dalje blisko surađivati sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama na jačanju prava žrtava i mjerama za stvaranje kapaciteta za prioritetne partnerske zemlje u pogledu potpore žrtvama terorizma.

 

Kontekst

Svake godine milijuni ljudi u Europskoj uniji postanu žrtve kaznenih djela. Više od 15 milijuna osoba su 2017. bile žrtve nekog teškog kaznenog djela, kao što su ubojstva, seksualno zlostavljanje djece ili otmice. Razmjer rodno uvjetovanog nasilja u EU-u alarmantan je i zabrinjava: svaka treća žena (33 %) je u nekom trenutku od svoje petnaeste godine doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje. Nadležnim se tijelima obrati tek trećina fizički ili seksualno zlostavljanih žena, a počinitelji su uglavnom partneri ili bliski rođaci. Za vrijeme mjera ograničenja u društvu tijekom pandemije koronavirusa dogodio se porast nasilja u obitelji, seksualnog zlostavljanja djece, kiberkriminaliteta i rasističkih i ksenofobnih zločina

Iako u EU-u postoje kvalitetni propisi, ti instrumenti još se ne iskorištavaju do kraja. Glavni razlog za to je što nisu potpuno i/ili ispravno preneseni u nacionalne pravne poretke. Komisija će nastaviti ocjenjivati instrumente EU-a i njihove moguće nedostatke te će prema potrebi do 2022. iznijeti zakonodavne prijedloge za daljnje jačanje prava žrtava.

Redovito će pratiti provedbu te strategije, među ostalim na redovitim sastancima platforme za prava žrtava radi novosti o mjerama za koje su različiti akteri nadležni. Komisija će uz to u sredini programskog razdoblja strategije analizirati njezine mjere pa je ažurirati prema potrebi.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

 

vrh stranice