20.09.2018.
Zagreb, 20. rujna 2018. - Hrvatska
udruga poslodavaca održala je konferenciju za medije na kojoj su iznijeli svoja stajališta i zahtjeve na temu
predloženih izmjena poreznih zakona i najavljene mirovinske reforme.
Hrvatska
se nalazi u vrlo ozbiljnom položaju zbog nedostatka radne snage na tržištu zbog
čega je nužno porezne promjene usmjeriti na rasterećenje troškova rada kako bi
mogli dodatno ulagati u rast plaća. Prostor za ulaganje u rast plaća isključivo
iz dobiti kompanija u potpunosti je iscrpljen, a bez dobiti tvrtki ugrožava se investicijski i razvojni
potencijal, a time i održivost poslovanja tvrtki.
U
pojedinim regijama situacija zahtijeva čak i pripremu katastrofičnih scenarija
po pitanju nedostatka radne snage; poslodavci iz svih regija Hrvatske
upućuju HUP-u sad već dramatične apele o nedostatku radne snage i upozoravaju
da su prisiljeni otkazivati ugovorene poslove i narudžbe kao i plaćati penale
jer nemaju dovoljno radnika s kojima bi napravili posao.
Gordana
Deranja, predsjednica HUP-a: „S
predloženim izmjenama poreznih zakona neće se ništa promijeniti. Došli smo do
dna, patimo od kroničnog nedostatka radne snage. Možda se u Zagrebu ne vidi
toliko taj nedostatak, ali od naših članica iz drugih dijelova Hrvatske
neprestano nam pristižu apeli i upozorenja. Posla ima više nego ikad, ali nema
ga nitko napraviti. Bazen je ispražnjen. Kad smo apelirali ranije na Vladu,
nisu dizali kvote za strane radnike, a sad kad su ih podigli, nitko ne dolazi
raditi kod nas. Naravno, uz takvo opterećenje rada i kad naši radnici idu van,
tko bi došao raditi kod nas? Svugdje u okruženju su plaće veće i ne treba
posebno objašnjavati što će se dogoditi otvaranjem Austrije i Slovenije.
Nismo jedini s problemom manjka radne snage i moramo biti svjesni da nam
problem nisu samo Njemačka i Irska - i zemlje u našem neposrednom okruženju
otvaraju natječaje za nova radna mjesta, na tisuće njih, kojima pozivaju i naše
radnike.“
Davor
Majetić, glavni direktor HUP-a komentirao je: „Novi val poreznih promjena mora
prvenstveno poslužiti daljnjem rasterećenju gospodarstva i poduzetništva u
Republici Hrvatskoj kako bi se osnažila konkurentnost tvrtki, omogućio snažniji
rast, a time onda i stvaranje pretpostavki za daljnja povećanja plaća i zadržavanje
radne snage. U konačnici, vjerujemo kako smo suglasni kako i Vlada i mi imamo
iste ciljeve - demografska stabilnost i gospodarski rast Republike
Hrvatske.“
HUP
apelira na žurni dogovora između Vladinih resora o značajnijem rasterećenju
troškova rada i drugih troškova poslovanja - jasno je da promjene u poreznom
sustavu, odnosno poreznom opterećenju ne mogu biti značajnije bez reformi i
smanjivanja, odnosno racionalizacije troškova i potrošnje države
S
obzirom na činjenice koje ukazuju na alarmantnu demografsku sliku u RH te niske
stope gospodarskog rasta, potrebno je napraviti jači iskorak u smjeru
rasterećenja gospodarstva kroz porezni sustav, ali i reforme na drugim
područjima. Samo šire reforme mogu osigurati promjene sadašnjih demografskih i
gospodarskih trendova – zaustaviti iseljavanje i ubrzati rast gospodarstva.
„Svjesni kako porezna reforma nije
jedini element demografske obnove, a ni gospodarskog rasta, mišljenja smo kako
bi intenzivnije rasterećenje gospodarstva i neto plaća predstavljalo prvi
značajniji korak, ali mora biti praćeno i reformama u drugim kritičnim
područjima – zdravstvu, javnoj upravi, pravosuđu“ – komentirao je Davor Majetić.
U
tom pogledu HUP je Vladi uputio nekoliko ključnih prijedloga za koje smatra da
idu u korist naprijed navedenih ciljeva:
·
povećanje iznosa već neoporezivih
primitaka (prigodne nagrade te dnevnice)
·
smanjenje stope poreza na dobit na
12% za sve poduzetnike
·
smanjenje stope poreza na dohodak s
24% na 14%, a s 36% na 30%
· proširenje neoporezivih primitaka
koje se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima (pravo na topli obrok, uplate za
dodatno zdravstveno osiguranje, smještaj radnika)
· povećanje praga s 3 milijuna kuna na
15 milijuna kuna za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi
· odustajanje od povećanje koeficijenta
pri utvrđivanju mjesečne osnovice za obračun doprinosa člana uprave trgovačkog
društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge
· primjena snižene stope PDV-a na
dodatne kategorije (bezreceptni lijekovi, prerađevine od svježeg i smrznutog
svježeg mesa, mliječni proizvodi, pčelinji proizvodi, ogrjevni proizvodi,
novine i tiskovine, javni prijevoz putnika, prva isporuka građevina i
renovacija stambenih prostora, luke nautičkog turizma, smještaj i ugostiteljske
usluge)
·
porezne olakšice građanima za
ulaganje u stambeni prostor i njegovo održavanje
·
dodatno povećanje porezno priznatog
troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70%
„Mi smo u elementarnoj nepogodi nedostatka
radne snage. Okvir nije dobar i treba ga mijenjati. Na tržištu rada u Hrvatskoj
postoje otvoreni natječaji za radna mjesta radnih vrsta na koja se nitko ne
javlja. Zašto ne bi u Hrvatskoj mogli zapošljavati strance kao u Sloveniji? Ako
nam se nitko ne javi u određenom roku, da možemo odmah potražiti radnika u
inozemstvu„– rekao je Franjo Turek, predsjednik HUP- Udruge metalne industrije.
Predsjednik HUP-ove podružnice
Varaždin Tihomir Premužak istaknuo je: „Našem radniku nije velika razlika
raditi u Zagrebu ili Mariboru, to je samo 10 do 15 minuta više. Vlada mora
rasteretiti plaće da možemo radniku dati veću plaću uz isti konačni trošak. Poslodavci
moraju biti konkurentni, a Vlada treba pokrenuti promjene u svim segmentima.“
Član Izvršnog odbora HUP-a, Zdravko
Jelčić kazao je: „Poznato je da Slavonija
ima 20 posto niže plaće nego u ostatku Hrvatske, no Spinvalis je povećao plaće
za 15 posto, ali prostora više nema, ugrožavamo mogućnost kreditiranja i
investiranja.“
Hrvatska
udruga poslodavaca ne podržava sadašnji prijedlog mirovinske reforme, odnosno
podržava samo neke dijelove:
HUP će podržati prijedloge za destimulacijom
prijevremene mirovine, ali smatra da se dobna granica do 67 godina ne može
primijeniti na sve vrste poslova i treba naći zakonsko rješenje koje omogućuje
da na pojedinim radnim mjestima ta granica bude niža.
HUP ne može
podržati vraćanje mirovinske štednje građana u 1. stup koji se pokazao
neodrživim jer se u njega ne uplaćuje dovoljno slijedom premalog broja radno
aktivnog stanovništva, a situacija se neće poboljšavati. Posljedica je to
negativnih demografskih trendova i povećanog iseljavanja mladih, radno aktivnih
građana. Za mirovinski sustav treba tražiti dugoročno održivo rješenje, a
aktualni prijedlog to nije. Prijedlog je da se radi na
osnaženju 2. mirovinskog stupa, poticanju štednje u 3. stupu te da se i onima
koji štede u 2. stupu osigura pravo na dodatak od 27%,
proporcionalno njihovim uplatama u prvi stup. Omogućiti društvima za
osiguranje koja obavljaju djelatnost životnog osiguranja putem rentnog
osiguranja isplatu kapitalizirane mirovinske štednje iz obveznih i dobrovoljnih
mirovinskih fondova.