11.12.2024.
Poljoprivredno zemljište kao resurs o kojem
najviše ovisi uspjeh naših vinara je, u najpotentnijim vinarskim regijama poput
Istre, Međimurja, Dalmacije i Zlatne doline, u iznimno teškim i specifičnim
problemima. Upozoravamo da s velikim dijelom ulaganja u primarnu proizvodnju, preradu
i promidžbu nećemo postići željene rezultate, a rezervirana sredstva koja
vinari imaju na raspolaganju će ostati fiktivna i nedostupna ako prethodno izostanu
ulaganja u temelje vinarstva i
vinogradarstva, a to su prostor i poljoprivredno zemljište.
Europski konkurenti hrvatskih vinara
iskorištavaju fondove i povoljni kapital za razvoj te svojoj proizvodnji
uspješno podižu vrijednost i konkurentnost kroz eno-gastronomski turizam.
Hrvatska je do sada legalizirala stotine tisuća nelegalnih objekata, a hrvatskim
vinarima je gradnja dodatnih sadržaja poput kušaonica vina, smještajnih
kapaciteta, sportskih i dječjih igrališta, bazena, wellness prostora ili
parkinga za autobuse iznimno teška i dugotrajna.
Iz tog razloga upozoravamo
da je raspisivanje natječaja za zakup vinograda na državnom zemljištu, kao i
gradnja pratećih objekata uz vinograde, prema postojećem Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu gotovo nemoguća i ne daje odgovarajuću potporu ovom
sektoru u ulaganju i proizvodnji. Vinari već duže od deset godina nestrpljivo
čekaju natječaje za poljoprivredno zemljište koje imaju u privremenim
ugovorima, ali Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne prepoznaje njihove probleme
i te površine i dalje ostaju nevidljive za EU fondove i investicije. Posljedice
dugogodišnjeg neraspisivanja natječaja za zakup zemljišta vidimo i u velikim
površinama obraslog poljoprivrednog zemljišta pogodnog za vinogradarsku
proizvodnju koje zbog neopreznih odredbi u Zakonu prelaze u šumskogospodarsku
osnovu te se na taj način isključuju iz proizvodnje vina.
Nemoguće je ispunjavanje
zakonskih odredbi na način da se poštuje cjelina vinograda na terenu kada
unutar jedne cjeline vinograda imamo čestica koje su vlasništvo RH, društveno
vlasništvo, privatne osobe i suvlasništvo RH. Sva navedena vlasništva ne smiju
formirati jednu cjelinu na natječaju, raspisuju se na različiti rok zakupa,
imovinsko pravni odnosi na česticama se različito rješavaju, a zabrana
parcelacije onemogućuje okrupnjavanje cjelina vinograda.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2024.
godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca,
odnosno deficit od 11,7 milijuna eura. Prepoznavanja vinara i vinogradara kroz
kreiranje prostora i izradu prostornih planova općina i gradova kojima se
olakšava gradnja pratećih objekata na zemljištu koje je u državnom vlasništvu i
izvan granica građevinskog područja, uz postojeći dugogodišnji ugovor o zakupu,
igra odlučujuću ulogu u promjeni trendova i omogućuje hrvatskim vinarima
povećanje proizvodnje i uspješniju borbu na tržištu.
Predlažemo da u Zakonu o poljoprivrednom
zemljištu vinogradi budu prepoznati kao posebna kategorija Zakona, neopterećeni
odredbama zabrane parcelacije, razvrgnućem suvlasništva i različitim trajanjem
zakupa. Potrebno je omogućiti raspisivanje natječaja za zakup za cjelinu
vinograda, propisati obavezu zakupca o usklađivanju katastra i zemljišne knjige
te omogućiti gradnju pratećih objekata i dodatnih sadržaja uz vinograde, uz
zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu s odredbama ugovora o
zakupu.