05.03.2021.
Predstavnici Europske komisije su i na današnjem
sastanku potvrdili da ne postoje bilo kakve prepreke ili ograničenja za
ulaganje bespovratnih sredstava u privatni sektor
ako one vode ostvarivanju postavljenih ciljeva provedbe reformi, te gospodarskog
i društvenog oporavka. Europska komisija
u tom smislu snažno podupire značajnije intenziviranje socijalnog dijaloga
između poduzetnika i Vlade RH kako bi se definirali projekti i investicije koje
bi u najkraćem mogućem roku imale pozitivan gospodarski učinak.
Kao najvažnije točke sastanka iskristalizirali su se
stavovi da se za Nacionalni plan oporavka neće odobravati veliki projekti
fizičke javne infrastrukture, da projekti javnog sektora ne smiju istisnuti projekte privatnog sektora, ukoliko privatni sektor ima sposobnost
iznijeti gotove i održive projekte koji će dalje poticati konkurentnost
gospodarstva. Također, složili su se da projekti privatnog sektora imaju
mogućnost potaknuti dodatne investicije te da je prepoznato da postoji potreba
za jačanjem socijalnog dijaloga.
Predstavnici EK izrazili su da se u većini raspravljanih područja u
potpunosti slažu sa stajalištima HUP-a dok u određenom segmentu dijaloga
postoji prostor za dodane konzultacije te da podržavaju izgradnju otpornog i
jakog gospodarstva kao i uključenje privatnog sektora u daljnju pripremu NPOO.
Iz HUP-a su
jasno istaknuli važnost usmjeravanja sredstava iz NPOO-a u minimalnom iznosu od
50% privatnom sektoru. Za razliku od investicija u javni sektor, koje iziskuju
osim EU sredstava i dodatna ulaganja iz državnog proračuna, privatni sektor će sva
bespovratna sredstva dalje multiplicirati kroz dodatna ulaganja što će dodatno
potaknuti rast BDP-a. Na svaku kunu iz Nacionalnog plana oporavka i
otpornosti, poduzetnici će uložiti minimalno jednu dodatnu kunu svojih
sredstava. Ulaganjima u privatni sektor, istaknuli su u HUP-u, povećava se
otpornost gospodarstva i dugoročno osigurava stabilnost i razvoj društva te
razvoj kvalitetnih radnih mjesta, a državi se osigurava zdravi priljev poreznih
prihoda za zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav, koje će plaćati dodatni
zaposleni i poslodavci. Takva ulaganja imaju potencijala smanjiti
nezaposlenost, povećati mirovine i povećati socijalnu zaštitu građana i osigurati
dugoročnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. U ovom trenutku ulaganje u
projekte poput cesta, zgrada, društvenih domova i sličnih neće polučiti sličan
efekt, kad investicije završe, porezni prihodi države i zaposlenost neće se
povećati, a povećat će se ovisnost o EU sredstvima od strane države. U HUP-u očekujemo
da najmanje 80% tog novca budu tzv. grantovi (tj. bespovratna sredstva)
jer će takvi instrumenti za sebe vezati investicije privatnog sektora, a tek 20%
krediti, zajmovi, jamstva i drugi „financijski instrumenti“. Za takve
instrumente prema našem istraživanju, kao i recentnom manjku interesa
prijavitelja za COVID zajmove HAMAG-a, nema previše interesa u fiskalno
iscrpljenom gospodarstvu.
Unatoč tome
što poduzetnici do sada nisu bili uključeni u aktivnu pripremu Nacionalnog
plana za oporavak i otpornost te nisu kvalitetno upoznati s dosadašnjim
prijedlozima, HUP je spreman već danas sjesti za stol i razgovarati o pripremljenim
projektima, vrijednima više od 42 milijarde kuna. S obzirom da je rok za
predaju finalnog dokumenta za četrdeset dana, predstavnici poslodavaca očekuju
da će Vlada žurno zakazati prvi radni sastanak na temu odabira i uvrštavanja
projekata privatnog sektora u NPOO.