HUP-u potvrđeno na sastanku s EK: Krajnji je čas da se poslodavci uključe u izradu NPOO

Predstavnici Europske komisije su i na današnjem sastanku potvrdili da ne postoje bilo kakve prepreke ili ograničenja za ulaganje bespovratnih sredstava u privatni sektor ako one vode ostvarivanju postavljenih ciljeva provedbe reformi, te gospodarskog i društvenog oporavka.  Europska komisija u tom smislu snažno podupire značajnije intenziviranje socijalnog dijaloga između poduzetnika i Vlade RH kako bi se definirali projekti i investicije koje bi u najkraćem mogućem roku imale pozitivan gospodarski učinak.

Kao najvažnije točke sastanka iskristalizirali su se stavovi da se za Nacionalni plan oporavka neće odobravati veliki projekti fizičke javne infrastrukture, da projekti javnog sektora ne smiju istisnuti projekte privatnog sektora, ukoliko privatni sektor ima sposobnost iznijeti gotove i održive projekte koji će dalje poticati konkurentnost gospodarstva. Također, složili su se da projekti privatnog sektora imaju mogućnost potaknuti dodatne investicije te da je prepoznato da postoji potreba za jačanjem socijalnog dijaloga.

Predstavnici EK izrazili su da se u većini raspravljanih područja u potpunosti slažu sa stajalištima HUP-a dok u određenom segmentu dijaloga postoji prostor za dodane konzultacije te da podržavaju izgradnju otpornog i jakog gospodarstva kao i uključenje privatnog sektora u daljnju pripremu NPOO.

Iz HUP-a su jasno istaknuli važnost usmjeravanja sredstava iz NPOO-a u minimalnom iznosu od 50% privatnom sektoru. Za razliku od investicija u javni sektor, koje iziskuju osim EU sredstava i dodatna ulaganja iz državnog proračuna, privatni sektor će sva bespovratna sredstva dalje multiplicirati kroz dodatna ulaganja što će dodatno potaknuti rast BDP-a. Na svaku kunu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poduzetnici će uložiti minimalno jednu dodatnu kunu svojih sredstava. Ulaganjima u privatni sektor, istaknuli su u HUP-u, povećava se otpornost gospodarstva i dugoročno osigurava stabilnost i razvoj društva te razvoj kvalitetnih radnih mjesta, a državi se osigurava zdravi priljev poreznih prihoda za zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav, koje će plaćati dodatni zaposleni i poslodavci. Takva ulaganja imaju potencijala smanjiti nezaposlenost, povećati mirovine i povećati socijalnu zaštitu građana i osigurati dugoročnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. U ovom trenutku ulaganje u projekte poput cesta, zgrada, društvenih domova i sličnih neće polučiti sličan efekt, kad investicije završe, porezni prihodi države i zaposlenost neće se povećati, a povećat će se ovisnost o EU sredstvima od strane države. U HUP-u očekujemo da najmanje 80% tog novca budu tzv. grantovi (tj. bespovratna sredstva) jer će takvi instrumenti za sebe vezati investicije privatnog sektora, a tek 20% krediti, zajmovi, jamstva i drugi „financijski instrumenti“. Za takve instrumente prema našem istraživanju, kao i recentnom manjku interesa prijavitelja za COVID zajmove HAMAG-a, nema previše interesa u fiskalno iscrpljenom gospodarstvu.

Unatoč tome što poduzetnici do sada nisu bili uključeni u aktivnu pripremu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost te nisu kvalitetno upoznati s dosadašnjim prijedlozima, HUP je spreman već danas sjesti za stol i razgovarati o pripremljenim projektima, vrijednima više od 42 milijarde kuna. S obzirom da je rok za predaju finalnog dokumenta za četrdeset dana, predstavnici poslodavaca očekuju da će Vlada žurno zakazati prvi radni sastanak na temu odabira i uvrštavanja projekata privatnog sektora u NPOO.