23.02.2021.
„U anketi je sudjelovalo više od 1.700
mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili ranije
HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije
u velikoj mjeri spreman već danas. Rezultati su pokazali da više od dvije
trećine ispitanika (68%) ima pripremljene projekte ili planove investicija za
sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Upravo
radi toga, HUP je i u ranijim istupima neprestano naglašavao da se minimalno
50% EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za
dodjelu bespovratnih sredstava. Čak 28% poduzetnika je na žalost istaknulo da
bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju.“ -
istaknula je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove
EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.
„U HUP-u
neprestano ističemo nužnost provedbe reformi i rezova koji bi potaknuli
oporavak gospodarstva, a pandemijska kriza samo je dodatno naglasila tu
potrebu. EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor
unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a u HUP-u očekujemo da taj
postotak bude minimalno 50%. Važno je naglasiti i da preporuke Europske
komisije za programiranje mjera NPOO-a za RH specifično adresiraju potrebne
reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj. To su prije svega
potreba za poboljšanjem produktivnosti rada (produktivnost rada poduzeća u
Hrvatskoj u prosjeku je 26 % niža od prosjeka EU-a, a najlošiji pokazatelji
odnose se na prerađivačku industriju), jača integracija digitalnih tehnologija
u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno
poslovno okruženje.“ - izjavio je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.
„Ulaganja u privatni sektor dokazano
značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija za države u
razvoju poput naše. Upravo su nam ta ulaganja posljednja prigoda da se
pomaknemo sa tradicionalnog mjesta začelja EU. Ulaganja u projekte privatnog
sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja
će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog
sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija što je štetno za održivi
razvoj gospodarstva. Također, imperativ u korištenju EU fondova je da planirani
projekti kroz javne investicije ne smiju nikako konkurirati onim privatnog
sektora.“- izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičko komunikacijske
djelatnosti (HUP ICT) i član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i
informacijske tehnologije.
Čak 94% ispitanih koristilo bi
bespovratna sredstva, a (samo) 6% ispitanika je iskazalo interes za
financijske instrumente. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU
fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50%, iznosila bi 13,2
milijardi kuna, dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8
milijardi. Ukupno su razlike između bespovratnih potpora i financijskih
instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62% bi koristili bespovratna
sredstva, a oko 30% ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U
kontekstu vrijednosti spremnih projekata, ističu se velika poduzeća, za koje u
prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je
bio značajan.
54% ispitanika je kao najveću potrebu
navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove
tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i
uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35% poduzetnika (601
poduzeće). Bitno je istaknuti da je ovom anketom potvrđena pretpostavka kako
su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na
veličinu (mikro, mali, srednji i veliki). 582 poduzetnika trebaju potpore
za usavršavanje zaposlenika (35%), pri čemu su MSP ovoj mjeri dali treće mjesto
na listi prioriteta, dok su veliki poduzetnici iskazali veću zainteresiranost
za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uključujući i obnovljive izvore
energije.
Mehanizmom
za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se
doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za
prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te
podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i
socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se
privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz
planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem
polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno
duže od prethodne (krize 2008.).
Bitno je upozoriti kako se 30% poduzeća izjasnilo da neće moći
investirati bez bespovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak
kako se njih 28% izjasnilo da neće preživjeti bez potpora.
„Privatni sektor ima
ogroman potencijal gotovih, danas spremnih investicija koje bi uz poticaj EU
sufinanciranja bile realizirane odmah. Vidjeli smo i na primjeru ove krize da
su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema bez
obzira koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji.“ - zaključno je izjavila
Petra Sentić, direktorica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU.
Više informacija o rezultatima ankete možete pronaći ovdje.