06.06.2019.
HUP Skor za 2018. godinu iznosi 36 od
mogućih 100 te u odnosu na 2017. godinu bilježi pad od dva boda, jer su druge
zemlje u srednjoj i istočnoj Europi brže napredovale. Na pad ukupnog HUP Skora
najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46)
i pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26), a
najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Na navedeni skor utječe broj procedura i
vrijeme koje je potrebno za plaćanje poreza – to su parametri koji se za prošlu
godinu nisu mijenjali iako je skor „broja procedura“ - 0 što znači da Hrvatska
prema tom kriteriju najlošije stoji. No, ono što Hrvatsku drži najjače
pritisnutu uz dno su porezna i slična opterećenja. Omjer poreza i socijalnih
doprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum
koji je dostignut prije početka recentnih podešavanja poreznog sustava. Sve se
događa na izrazito visokoj razini opterećenja. Prihodi opće države u postotku
BDP-a u Hrvatskoj su najveći u srednjoj i istočnoj Europi, a Hrvatska je među
osam država članica EU s najvećom visinom ovog omjera, uz bok mnogo razvijenim
državama i - Grčkoj.
U „crvenom“ su godinu zaključili skor
poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i
konkurentnosti (s 34 na 32).
Skorovi pravosuđe i tržišta rada te obrazovni,
zdravstveni i mirovinski sustav i dalje su u „crvenom“. Iako su u
2018. godini zabilježeni manji pomaci to je nedovoljno da bi se postigao
značajniji iskorak, s time da je skor
pravosuđa dodatno pao za 2 boda (s 33 na 31). Rast skorova zabilježen
je u ponudi kapitala (s 37 na 43) slijedom pada kamatnih stopa i efikasnosti
javnih poduzeća (sa 65 na 73) zbog rasta njihove dobiti.
„Strukturni problemi i dalje
predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno
ograničavaju brzinu gospodarskoga rasta. Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom
kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da
bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad 4 posto. Ulazimo u period
koji će obilježiti predsjednički i parlamentarni izbori i ne smijemo dopustiti
da nam se fokus s nužnih promjena opet pomjeri u set predizbornih obećanja i
parola bez pravih rezultata. HUP Skor objektivno mjeri koliko smo po pitanju
reformi zaista napredovali jer govorimo o skupu podatka renomiranih hrvatskih i
međunarodnih institucija i uspoređuje nas s drugima – jednostavno moramo
objektivno gledati gdje smo slabiji u odnosu na druge jer to isto gledaju i
ocjenjuju i investitori, ali sada sve više i građani kada biraju gdje će
graditi svoju budućnost, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a
„Rezultat i ove godine ukazuje da Hrvatska
znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10) s
kojima dijeli geografiju, povijest i razvojni zaostatak za Zapadnom Europom.
Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još
uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska). Ta mjera zaostatka
objašnjava zašto spomenute zemlje sustižu Hrvatsku te u tome najvažniju ulogu
imaju opterećenje gospodarstva i tržište rada koja su kritična područja u
mjerenju napretka, odnosno, zaostajanja. Skor se pogoršao iako Hrvatska bilježi
gospodarski rast, a podatak o rastu
BDP-a utječe na skor produktivnosti i
konkurentnosti, ali sustav indikatora oblikovan je tako da bude prvenstveno
osjetljiv na relativne strukturne promjene, a ne na poslovni ciklus“,
kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.