HUP: Komentar prve procjene BDP-a za četvrto tromjesečje 2021.

U četvrtom je tromjesečju BDP bio realno veći za 9,7% u odnosu na isto tromjesečje 2020., dok sezonski prilagođeni podaci ukazuju na negativnu stopu promjene od 0,1% u odnosu na prethodno tromjesečje, te realni rast od 9,9% u odnosu na četvrto tromjesečje 2020. S tom stopom rasta na godišnjoj razini nalazimo se na samom čelu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci. Pritom su u četvrtom tromjesečju rasle sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. S druge strane, negativnu stopu rasta u odnosu na prethodno tromjesečje bilježi još nekoliko EU zemalja, što je najvjerojatnije posljedica pandemijskih uvjeta i zaoštravanja mjera za suzbijanje iste u posljednjem tromjesečju prethodne godine, kao i jačanja inflatornih pritisaka.

Ipak, Hrvatske ja i na razini cijele 2021. ostvarila rekordno visoku stopu rasta BDP-a među EU zemljama. Iako kod ovako visoke stope rasta ne treba zanemariti bazni učinak, odnosno rekordni pad hrvatskog BDP-a u 2020., druge mediteranske zemlje članice EU koje su također zabilježile značajan pad gospodarske aktivnosti tijekom 2020., kao npr. Španjolska, Grčka, Italija, Portugal, Malta ili čak Francuska, nisu u 2021. uspjele vratiti gospodarstvo na predpandemijsku razinu. To nam govori da je hrvatsko gospodarstvo ipak otpornije nego što se mislilo, odnosno da su se uspostavili određeni temelji za održiv gospodarski rast.

Rekordno visoku stopu rasta BDP-a u 2021. prije svega možemo zahvaliti turističkoj sezoni koja je u konačnici, iako još uvijek nije uspjela dostići predpandemijske brojke, bila iznad svih očekivanja. Rastu je uvelike pridonio i oporavak osobne potrošnje, ali i nastavak rasta robnog izvoza. Naravno, uz rast osobne potrošnje rastao je i robni uvoz, ali je doprinos neto izvoza u 2021. ipak bio pozitivan. Investicije su također rasle, iako možda nešto manje od očekivanja, pa je i njihov doprinos rastu ograničenog dosega.

Gledano sektorski, stopi rasta je najviše pridonio uslužni sektor. Visokofrekventni pokazatelji govore kako je trgovina značajno rasla, ostvarivši rezultate bolje i od onih u 2019. Sektor smještaja i ugostiteljstva je također značajno rastao u odnosu na 2020., iako još uvijek zaostaje za predpanedimijskom aktivnošću. Tu je i građevinski sektor koji je unatoč kašnjenju obnove od potresa zabilježio visoku stopu rasta u 2021. Prerađivačka industrija također raste, što se vidi i u pokazateljima robnog izvoza, a svakako ohrabruje i konstantni visok rast u sektoru informacija i komunikacija.

Ovu godinu smo, nažalost, započeli s izraženim inflatornim pritiscima. Tako je u siječnju, nakon 2,6% na razini cijele 2021., stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila 5,7%. Pritom je, prema podacima DZS-a, najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren u skupinama hrana i bezalkoholna pića (+2,44 postotna boda) te prijevoz (+1,59 postotnih bodova). Osim toga, prema objavi DZS-a, u siječnju 2022. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno više su za 17,1% u odnosu na siječanj 2021. S time da ako isključimo energiju, tada su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju rasle 6,4% na godišnjoj razini. Eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine sigurno će dodatno utjecati na rast cijena, barem u kratkom roku, pa je neizvjesno u hoće li nedavno doneseni Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena na građanstvo i poslovni sektor biti dovoljan.

Stopu ekonomskog rasta iz 2021. vrlo vjerojatno nećemo ponoviti, ali i u 2022. bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo zadržati na putanji relativno visokih stopa rasta čime se polagano ostvaruje i konvergencija ka razvijenijim članicama EU. Unatoč rastu cijena, očekuje se nastavak rasta osobne potrošnje, ali i izvoza, kako roba tako i usluga. U ovoj godini bismo trebali svjedočiti i značajnijem investicijskom zamahu, potaknutom prije svega obnovom potresom pogođenih područja, još uvijek povoljnih uvjeta financiranja i, naravno, provedbe NPOO-a. Dakako, ovo vrijedi pod uvjetom da se pandemija COVID-19, ne samo u Hrvatskoj nego i u okruženju, zadrži pod kontrolom, da se cijene u nastavku godine stabiliziraju, da se projekti obnove nakon potresa napokon počnu provoditi, kao i da se sukob između Rusije i Ukrajine stabilizira u relativno kratkom roku.

Uz donošenje paketa mjera za ublažavanje rasta cijena na građanstvo i poslovni sektor, očekujemo i da će Vlada ovo razdoblje ekonomskog rasta, uz potporu EU fondova, iskoristiti kao priliku za fiskalnu konsolidaciju, odnosno stvarnu reformu rashodne strane proračuna koja će onda omogućiti daljnja porezna i neporezna rasterećenja što može otvoriti prostor za i dodatni gospodarski rast.