30.04.2021.
“Moram priznat da do mog dolaska nije
bio objavljen program pa ne mogu komentirati 1000 stranica u ovako kratkom
roku. Mi smo donekle bili informirani što će biti u planu. Ohrabruje što nije
prihvaćen plan nego prijedlog plana, taj program ide na odobravanje EK i
vidjeli smo da EK već ima dosta zamjerki. Mi smo bili informirani, nije da samo
bili u potpunosti konzultirani, nismo nikad dobili cjeloviti program nego smo
uvijek imali sažetak nacrta plana i to je ono gdje smo očekivali da ćemo biti
više uključeni jer smo davali konstruktivne prijedloge”, rekao je na početku.
Rekao je i kako ne može govoriti o tome
koliko premijera informiraju o planu te da je jedina ministrica, koja je njih
otvoreno informirala o svemu, bila ministrica turizma Nikolina Brnjac.
“Samo usporedbe radi često se govorilo
da u planu ima 54% sredstava namijenjenih gospodarstvu, ali ono što smo mi
pročitali je samo 14% ulaganja u privatni sektor, a ostalo je u javno”, kaže.
Što se tiče otpornosti, rekao je i kako bi tu također trebalo veći naglasak
staviti na privatni sektor ako do 2030. želimo 100.000 novih radnih mjesta. “Ne
možemo si dopustiti toliko novih radnih mjesta u javnom sektoru”, kaže.
“Normalno je da kada dolazi veća
količina novca da BDP raste, ali pitanje je kakva je struktura BDP-a. Vidjeli
smo da se ulagalo u infrastrukturu, ali to nije pomoglo gospodarstvu. Firme
koje su sudjelovale u tome, mnoge su propale. Što više sredstava treba ići
privatnom sektoru. Još uvijek se može puno napraviti. Mi smo nekoliko puta ukazivali na to da
ne treba brzati i da treba napraviti kvalitetan dokument. Ukazivali smo na to
da vremena ima i treba ga iskoristiti”, kaže.
“Danas sam prihvaćao prijedlog, a drugo
imamo vremena i moramo ga iskoristiti da napravimo dobar plan. Treće s planom
nešto ne valja i moramo biti transparentni. Ovo što smo mi vidjeli nije dobro i
to ne treba skrivati. Imamo priliku sudjelovati da plan bude bitno bolji ako
nam ga se pokaže. Mi kao Hrvatska imamo više fondova na raspolaganju i ne
možemo reći da ćemo s jednim riješiti sve nego moramo pregovarati o svemu i
staviti naglasak na privatni sektor koji će stvoriti radna mjesta i bolju
strukturu BDP-a”, veli.
Osvrnuo se i na projkete koje su oni
predlagali:
“Svi projekti koje smo predlagali su
usklađeni s pravilima koja su uspostavljena za mehanizam. Riječ je o mjerama
koje moraju poticati proizvodni sektor da nemamo jednu dominantnu granu kao što
je sad s turizmom. Mi imamo kapaciteta za privući taj novac i iskoristiti ga, a
poduzetnici će jako paziti da ne potroše preveliku količinu novca. Još uvijek
se veći dio investicije mora dogoditi od privatnih investitora. Ovako s
bespovratnim sredstvima znamo da će ići u investicije odmah, a riječ je o
konkurentnim firmama”, objašnjava.
“Definitivno jesmo za reforme i za
izgradnju javne infrastrukture koja nedostaje, ali i za ovo treće što
nedostaje. Alokacije sredstava apsolutno nisu dobre. Što se tiče infrastrukture
postoje puno prikladniji instrumenti putem kojih se može ulagati u to”, kaže.
Na kraju se osvrnuo na reforme:
“Reforme su vrlo često više političkog
karaktera nego troškovnog. Reforme su često politički bolne i za njih treba
odlučnost, a ne toliko novac. Mi ćemo sigurno nastaviti komunicirati s EK i
vjerujem da ćemo intenzivirati i te razgovore s Vladom i ministarstvima.
Rijetko kada se dogodio takva konsolidaciju stručnjaka da ovaj plan nije dobar,
ali da ga se može popraviti. Vjerujem da ćemo nakon izbora razgovarati puno
ozbiljnije o temama koje su važne svima”.
Preuzeto s N1