08.02.2022.
Opatija, 8. veljače 2022. – S
temom „Drvo u graditeljstvu“ održana je konferencija koju je organizirala HUP-Udruga
drvne i papirne industrije, uz pokroviteljstvo Ministarstva prostornog
uređenja, graditeljstva i državne imovine, te suorganizatore Fakultet šumarstva
i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume i udrugu Oris Kuća
arhitekture.
Prema riječima
glavnih organizatora konferencije Ivić Pašalića, predsjednika
HUP Udruge drvne i papirne industrije i Damira Zorića, glavnog
direktora HUP-a osnovni cilj konferencije je afirmirati širu uporabu drva kao
građevnog materijala u graditeljstvu, te osigurati znanstveno-stručnu i institucionalnu
potporu. Ovaj susret domaćih i inozemnih stručnjaka - drvoprerađivača,
znanstvenika i arhitekata - bila je prigoda za razmjenu ideja i mišljenja i,
što je osobito značajno, pružanje praktičnih preporuke o mogućnostima i
preduvjetima većeg korištenja drva u hrvatskom graditeljstvu.
Filip
Galeković iz tvrtke PPS Galeković prezentirao je aktualni trenutak hrvatske
drvnoprerađivačke industrije, analizom strukture hrvatskih drvnih proizvoda,
ukazujući na neminovnost strateških promjena u tom segmentu prerađivačke
industrije.
Vjekoslav
Živković, prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
elaborirao je doprinos znanstvene zajednice u razvoju novih proizvoda od drva
za graditeljstvo, što je aktualizirao kao ključni element niskougljične
strategije Europskog zelenog plana.
O slovenskim
iskustvima u povezivanju nacionalnog građevinarstva i drvoprerađivačkog sektora govorila je Andreja
Kutnar, direktorica instituta InnoRenew CoE u Izoli, koji se bavi
istraživanjima usmjerenima na obnovljive materijale i održive zgrade, posebno
na inovativne pristupe drvu i njegovoj upotrebi, s ciljem prenošenja
znanstvenih spoznaja u industrijsku praksu.
Poznati
hrvatski arhitekt Andrija Rusan posvetio je
svoje izlaganje primjerima dobre prakse korištenja drva u arhitekturi. Njegov
ekspoze je nadopunio Aleksandar Petric, s
austrijskog Instituta za drvo, s naglaskom na znanstvenu i stručnu potporu
razvoju drvne industrije, te primjerima dobre prakse uporabe drva u gradnji
javnih objekata u Europskoj uniji.
Ministar Darko
Horvat naglasio je važnost ove konferencije u isticanju drva kao vrlo
važnog i vrijednog resursa Republike Hrvatske. "Drvo kao materijal koji se
koristi u graditeljstvu u segmentu novih investicija, ali za nas još važnije i
u segmentu obnove nakon potresa, ima svoje posebno mjesto. Tome u prilog govori
i činjenica kako su upravo drvene montažne kuće prve koje će se graditi na
području Banovine. No, upravo nam je ova prirodna ugroza pokazala kako drvo
može biti izuzetno čvrst i protupotresno siguran materijal, koji istovremeno
može polučiti i veliku energetsku efikasnost te zadovoljiti moderne nZEB
standarde“, istaknuo je ministar Horvat
U panel
raspravi sudjelovali su Darko Horvat, ministar
prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Damir
Zorić, glavni direktor HUP-a, Renata Ojurović, ravnateljica
Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede i Krunoslav
Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma.
Konferencija
drvnog sektora rezultirala je zaključkom o nužnom restrukturiranju samog drvnog
sektora, poglavito učinkovitijom uporabom drvnog resursa. Naime, godišnje se
preradi oko 800.000 m3 trupaca u svježu
drvnu građu, što predstavlja veliki potencijal za proizvode veće dodane
vrijednosti, kao što su npr. LLD (ljepljeno-lamelirano drvo) i CLT
(križno-lamelirano drvo). Ovakvi proizvodi već sada imaju ozbiljnu potražnju
kod domaćih proizvođača montažnih kuća, drvenih kuća,lameliranih nosača. Uz
domaću potražnju, veliki je izvozni potencijal za ove proizvode.
Zato je nužno
ulaganje u proizvodne kapacitete koji će osigurati izradu proizvoda više dodane
vrijednosti, isto kao i uvođenje inovativnih tehnologija u proizvodne procese,
zbog smanjenja potrošnje energije, ali i povećanja učinkovitosti i
produktivnosti.
Apelirajući
kako je potrebno iskoristiti potencijale domaćeg drvnog resursa i proizvodnje
tako da se poveća potrošnja građevnog drva u Hrvatskoj, drvoprerađivači
predlažu promjene kao što je unaprijeđenje sustava označavanja domaćih
proizvoda (eko oznake, oznake domaćeg podrijetla proizvoda itd.). Također,
podržavaju uvođenje stimulativnih mjera za krajnje korisnike kao preduvjet
većeg korištenja drva u gradnji. Za to bi bilo potrebno, predlažu drvarci,
unaprijediti kriterije zelene javne nabave i uvesti zakonsku obvezu za ugradnju
najmanje 30 posto drva u objektima javne namjene u Hrvatskoj, po uzoru na druge
zemlje. Također, podržano je i ekološko označavanje proizvoda jer korištenje
dugovječnih proizvoda od drva s niskom uklopljenom energijom doprinosi smanjenju
ugljičnog otiska konačnih proizvoda, što se uklapa u provedbu niskougljične
strategije Vlade RH. Vrlo je inspirativan podatak, također objavljen na
Konferenciji kako 1 tona betona oslobađa oko 1 tonu ugljičnog dioksida, dok
jedna tona drvne građe sprema (pohranjuje) oko 1 tonu ugljičnog dioksida!
Prostora za
djelovanje ima i u sveobuhvatnom recikliranju proizvoda od drva, kako bi se
smanjio pritisak na dobavu sirovina iz šume potrebnih drvoprerađivačkoj
industriji.
Naposljetku,
podržana je inicijativa za osnivanje interdisciplinarnog Tehničkog instituta za
drvo, institucije koja bi trebala djelovati kao stručna potpora razvoju novih
vještina i proizvoda visoke dodane vrijednosti u drvnoj industriji za domaće i
globalno tržište.
PREZENTACIJE:
1. Hrvatska drvna industrija Ivić Pašalić
2. Struktura proizvoda hrvatske drvnoprerađivačke industrije te izazovi za strateške promjene Filip Galeković
3. Doprinos Fakulteta razvoju novih proizvoda od drva za graditeljstvo kao ključnom elementu niskougljične strategije Europskog zelenog planaizv.prof.dr.sc. Vjekoslav Živković
4. Andreja Kutnar, direktorica InnoRenew CoE
4. Primjer dobre prakse korištenja drva u arhitekturi - Andrija Rusan
6. Aleksandar Petric, Institute for structured development Austria, CEO
7. Zaključci konferencije Drvo u graditeljstvu