18.12.2019.
S
obzirom na predstojeće predsjedanje Hrvatske Vijećem EU, predstavnici
Konfederacije njemačkih poslodavačkih udruga - BDA, Peter Clever, član izvršnog
odbora, Renate Hornung Draus, generalna direktorica i Hanna Schoels, savjetnica
u odjelu za europske i međunarodne poslove, posjetili su 17. prosinca HUP, gdje su ih
primili g. Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora, Milica Jovanović,
direktorica za radne odnose i ljudske potencijale i Biserka Sladović,
savjetnica za politike EU i međunarodne odnose.
U drugom dijelu, sastanku su se pridružili i predstavnici sindikata SSSH, Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike i Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo, kako bi njemački sugovornici dobili uvid i u stanje socijalnog dijaloga u Hrvatskoj.
BDA
već petnaest godina prakticira posjet državama koje preuzimaju predsjedanjem
Vijećem, kako bi dobili uvid u prioritete predsjedanja, ali i prenijeli poruke
koje oni drže važnima za daljnji razvoj europskog projekta. U ovoj osjetljivoj
fazi razvoja EU, u tzv. post-Brexit fazi, je tim važnije osigurati zajedništvo
EU - 27.
Na
području vanjske i sigurnosne politike potrebno je produbiti suradnju i postići
više, Europe mora biti u stanju utjecati na svjetsku politiku, jer
zajedničko djelovanje u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici štiti
građane i trgovinu zasnovanu na pravilima.
Sugovornici
iz BDA su posebno naglasili kako unutar socijalne dimenzije EU treba poštivati
crte razdvajanja između europskih i nacionalnih nadležnosti, što znači: očuvanje nadležnosti država
članica i socijalnih partnera, kao i da je neprimjereno tumačenje europskog
stupa socijalnih prava kao radnog programa socijalne politike EU.
Glede
minimalne europske plaće stav je BDA kako treba izbjegavati uplitanje u
nadležnosti država članica i očuvati raznolikost radnih odnosa i sustava određivanja plaća,
jer ne postoji zakonodavna nadležnost EU za pravila o naknadama ni za obvezu
uvođenja minimalne plaće u iznosu 60% prosječne (medijalne) plaće, što je
princip koji je izrijekom spomenut u članku 153.5 TFEU.
Zamjenik
glavnog direktora HUP-a, Bernard Jakelić istaknuo je važnost
kohezijske politike za manje razvijene države članice EU, poput Hrvatske,
kojima su ta sredstva neophodna za dostizanje razine ekonomske razvijenosti
drugih članica. Također, istaknuo je probleme s kojima se suočavaju tvrtke
iz Hrvatske na europskim natječajima za javnu nabavu i zaprekama koje se
postavljaju, a u neskladu su s promoviranim principima jedinstvenog
europskog tržišta. Također, postavio je pitanje o tome kako se Europski
stup socijalnih prava reflektira na globalnu konkurentnost europskih tvrtki u
odnosu na države koje nemaju niti sličnu razinu socijalne zaštite.
Ana
Miličević Pezelj iz SSSH istaknula je kako europski projekt nije zamišljen samo za
elite, već za sve razine društva, a EU kao socijalna tržišna ekonomija, dok se
socijalna komponenta ponekad zaboravlja. Pred društvom u cjelini danas stoje
brojni socijalni rizici, kao što je umjetna inteligencija i digitalizacija,
koje utječu na sve. Glede mogućnosti uvođenja „europske minimalne plaće“
istaknula je kako se ne radi o pravoj minimalnoj plaći, već više o mehanizmu za
određivanje nekog socijalnog minimuma, kao pomoć socijalnim partnerima u
državama gdje socijalni dijalog nije dovoljno razvijem.
Zaključeno
je kako nitko ne može riješiti otvorena pitanja koja muče socijalne partnere
osim njih samih i tome je prigodom istaknuta uloga Europskog semestra, koji se
na koristi dovoljno, kao i zajednički, usklađeni nastup socijalnih partnera. U
tom su kontekstu spomenuta i sredstva iz Europskog socijalnog fonda koja se
mogu koristiti upravo za jačanje socijalnog dijaloga.