Hrvatska udruga poslodavaca - Komentar prve procjene BDP-a za drugo tromjesečje 2022.

S ovom stopom rasta na godišnjoj razini, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci. Štoviše, i sa stopom rasta na tromjesečnoj razini Hrvatska je u samom vrhu, što je posebno zanimljivo s obzirom na određena usporavanja u nekim zemljama. Naime, preliminarni podaci Eurostata govore kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju raslo za 4,0% u odnosu na isto razdoblje lani te za 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje (u eurozoni: 3,9% na godišnjoj i 0,6% na tromjesečnoj razini). Iako na razini EU kao cjeline još ne vidimo naznake recesije, negativnu stopu promjene u odnosu na prethodno tromjesečje za sada bilježe Poljska, Latvija, Litva i Portugal, dok gospodarstvo Njemačke stagnira u odnosu na prvo tromjesečje. S druge strane, tijekom drugog tromjesečja BDP je u SAD-u pao za 0,2% u usporedbi s prethodnim tromjesečjem (nakon -0,4% u prvom tromjesečju), dok je u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine BDP SAD-a porastao za 1,6%.

Kretanje BDP-a u EU u drugom tromjesečju 2022.

Izvor: Eurostat i DZS; obrada: HUP.

U drugom tromjesečju na godišnjoj razini u Hrvatskoj su rasle gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. Iznimke su potrošnja države, koja je zabilježila pad u odnosu na isto razdoblje lani, na rashodnoj te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja na prihodnoj strani. Pritom je najveći doprinos rastu na godišnjoj razini zabilježila osobna potrošnja na rashodnoj te djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane na prihodnoj strani. Očekivano, međugodišnji realan rast izvoza roba i usluga zabilježio je snažan rast u drugom tromjesečju, s time da je kod roba uvoz rastao brže od izvoza.

Izgleda da se kriza koja dolazi kao posljedica rata u Ukrajini, za razliku od one uzrokovane koronavirusom, značajnije prelijeva na industrijski sektor u odnosu na uslužne djelatnosti pa tako hrvatsko gospodarstvo i dalje odolijeva negativnim gospodarskim trendovima. Štoviše, objavljeni podaci za drugo tromjesečje, kao i dostupni kratkoročni pokazatelji za treće, sugeriraju kako će, unatoč značajnim inflatornim pritiscima i neizvjesnostima koje nas čekaju u ostatku godine, Hrvatska i u ovoj godini zabilježiti visoku stopu rasta. To je prvenstveno posljedica rekordnih brojki u turizmu, iako i drugi dostupni pokazatelji sugeriraju pozitivne trendove u gospodarstvu u ovoj godini. Tako, primjerice, u svojim najnovijim prognozama Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 5,5%, uz usporavanje na 2,5% u 2023.

Ipak, rizici ostvarenja visoke stope rasta u ovoj te zadržavanja na putanji gospodarskog rasta u idućoj godini uglavnom su negativni. I to prvenstveno zbog izraženih cjenovnih pritisaka. U prvih sedam mjeseci inflacija je na godišnjoj razini iznosila 9,2% dok bi prema HNB-u inflacija potrošačkih cijena u ovoj godini mogla iznositi 9,4%, prvenstveno kao rezultat osjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina uz sve vidljivije naznake prelijevanja viših ulaznih troškova na širi skup dobara i usluga. U 2023. i HNB očekuje usporavanje rasta cijena na 4,6%; međutim, naglašavaju da takva projekcija pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, pa su rizici za ostvarenje tih prognoza visoki i negativni.

 Važno naglasiti potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard svih građana. Naime, zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine. Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijena finalnih proizvoda i usluga, pa je nemali broj poduzeća već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija, a neki idu toliko daleko da najavljuju - u slučaju da država ne izađe ususret s mjerama ublažavanja rasta cijena energenata - otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s ogromnim gubitcima. Ipak, s obzirom na pokazanu otpornost u koronakrizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz određenu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta, istaknula je dr.sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.