Ekonomski pregled - kolovoz 2022.

 Naime, u prvih šest mjeseci 2022. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka veći je za 134,1% a broj noćenja turista za 127,9% u odnosu na isto razdoblje 2021. Ipak, s obzirom na jako dobar lanjski srpanj, u prvih sedam mjeseci 2022., prema sustavu eVisitor, broj dolazaka veći je za 61,9% a broj noćenja za 46,5%. Nadalje, u prvom polugodištu 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 101,7%, a ukupan promet putnika za 398,3%. Istovremeno, ukupan broj prispjelih brodova u morske luke porastao je za 13,4%, a ukupan promet putnika za 45,9%. Osim toga, u prvih šest mjeseci 2022. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja veći je za 225 putovanja, broj dana boravka brodova veći je za 423 dana, a broj putnika na stranim brodovima za kružna putovanja veći je za 180 tisuća putnika u odnosu na isto razdoblje 2021. Ipak, u prvih šest mjeseci 2022. u odnosu na isto razdoblje 2019. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja manji je za 11,8%, broj dana boravka stranih brodova za 15,9%, dok je broj putnika na tim brodovima manji za 53,9%.

Međutim, očekivanja ekonomskog rasta ne temelje se samo na dobroj turističkoj sezoni. I drugi dostupni kratkoročni pokazatelji nagoviještaju ekonomski rast u Hrvatskoj u drugom tromjesečju, uz pozitivna očekivanja i u nadolazećim mjesecima. Tako je industrijska proizvodnja u drugom tromjesečju rasla po stopi od 2,2% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u prvih šest mjeseci taj rast iznosio 2,8%. Slično tome, promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,5% u odnosu na drugo tromjesečje 2021. (uz stopu inflacije od 10,8% u istom razdoblju), dok je u prvom polugodištu realni promet od trgovine na malo rastao po stopi od 3,4%. Ukupan robni izvoz od siječnja do lipnja 2022. bio je veći za 35,6%, dok je istovremeno uvoz rastao po znatno višoj stopi od 51,8%. U razdoblju siječanj-svibanj 2022. obujam građevinskih radova bio je veći za 4,5% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do lipnja 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. veći za 8,7% što nagovještava nastavak rasta aktivnosti u građevinskom sektoru.

Osim toga, u prvih sedam mjeseci ove godine prosječan broj osiguranika bio je veći za 2,6% ili za preko 40 tisuća osoba u odnosu na isto razdoblje lani. I rast kredita poduzećima ubrzao se u prvoj polovici godine, dobrim dijelom povezano i s financijskim potrebama poduzeća koja posluju u energetskom sektoru. U prvoj polovici godine vidljivo je i blago jačanje kreditiranje stanovništva. Konačno, ukupan broj fiskaliziranih računa u prvih sedam mjeseci bio je za 14,1% veći u odnosu na isto razdoblje 2021., dok je ukupan iznos fiskaliziranih računa bio za 26,8% veći u odnosu na isto razdoblje prole godine, što svakako doprinosi i pozitivnim kretanjima u javnim financijama. Nakon što su druge međunarodne rejting agencije - Standard & Poor's i Fitch - to već ranije napravile, sredinom srpnja i agencija Moody's podigla je rejting Hrvatske za dvije razine, na Baa2, uvrstivši ga u investicijsku kategoriju, uz stabilne izglede, prvenstveno zbog formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu.

Prema CEIZ indeksu za svibanj ekonomska aktivnost mjerena tromjesečnim stopama promjene BDP-a u drugom tromjesečju 2022. ubrzala je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te se procjenjuje da će u drugom tromjesečju 2022. hrvatsko gospodarstvo rasti za 6,8% na godišnjoj razini. U svojim najnovijim prognozama Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 5,5%, uz usporavanje na 2,5% u 2023.

S druge strane, prema dostupnim podacima u prva dva tromjesečja ni na razini EU uglavnom se ne vide naznake recesije. Preliminarni podaci Eurostata govore kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju raslo za 4,0% u odnosu na isto razdoblje lani te za 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje (u eurozoni: 3,9% na godišnjoj i 0,6% na tromjesečnoj razini). Ipak, negativnu stopu promjene u odnosu na prethodno tromjesečje bilježe Poljska, Latvija, Litva i Portugal, dok gospodarstvo Njemačke stagnira u odnosu na prvo tromjesečje. S druge strane, tijekom drugog tromjesečja BDP je u SAD-u pao za 0,2% u usporedbi s prethodnim tromjesečjem (nakon - 0,4% u prvom tromjesečju), dok je u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine BDP SAD-a porastao za 1,6%.

Ipak, rizici ostvarenja visoke stope rasta u ovoj te zadržavanja na putanji gospodarskog rasta u idućoj godini uglavnom su negativni. I to prvenstveno zbog izraženih cjenovnih pritisaka. Naime, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon 12,1% u lipnju, u srpnju su na godišnjoj razini bile više za 12,3%. Pritom je najveći porast na godišnjoj razini ostvaren u skupinama prijevoza, hrane i bezalkoholnih pića te restorana i hotela, dok je promatrano prema posebnim skupinama najveći porast cijena ostvaren u skupini energija (za 20,6%; doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova). U prvih sedam mjeseci inflacija je na godišnjoj razini iznosila 9,2%. Iako je za razdoblje siječanj-svibanj prosječna mjesečna isplaćena neto plaća nominalno rasla za 6,6% u odnosu na isto razdoblje 2021., uslijed viske stope inflacije u istom razdoblju realno je bila niža za 1,2%, što upućuje na smanjenje kupovne moći.

Prema HNB-u, inflacija potrošačkih cijena bi u ovoj godini mogla iznositi 9,4%, prvenstveno kao rezultat osjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina uz sve vidljivije naznake prelijevanja viših ulaznih troškova na širi skup dobara i usluga. Ipak, u 2023. i HNB očekuje usporavanje rasta cijena na 4,6%. To su ipak nešto više brojke od onih koje je Europska komisija nedavno objavila u svojim Ljetnim gospodarskim prognozama u kojima očekuje stopu inflacije u Hrvatskoj u iznosu od 8,2% u ovoj i 3,6% u idućoj godini. Međutim, kako naglašavaju u HNB-u, takva projekcija pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, pa su rizici za ostvarenje tih prognoza visoki i negativni.

Uslijed značajnog rasta cijena, po prvi puta nakon 2011. Europska središnja banka (ESB) povećala je referentne kamatne stope u europodručju za 50 baznih bodova. ESB je najavila i takozvani Instrument za zaštitu transmisije (Transmission Protection Instrument - TPI), novi program kupnje obveznica čiji je cilj suzbijanje izraženog porasta troškova zaduživanja za ranjivije zemlje u zajedničkom valutnom području. Vlada RH usvojila je, pak, krajem srpnja Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza 2021. do 31. ožujka 2023. , a na temelju plana Europske komisije Štedi plin za sigurnu zimu koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15% u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.

Više pročitajte u DOKUMENTU - HUP ekonomski pregled: KOLOVOZ 2022.