01.10.2020.
Pozitivni
pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale
privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i
razvoj, patenti visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija
(razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće
zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.
„Treba
primijetiti da je za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost
Hrvatske ipak porasla. S obzirom da sve zemlje digitalizaciju vide kao ključnu
polugu povećanja konkurentnosti za veći pomak na ljestvici trebat će učiniti
još više napora i sada je pravi trenutak za to.“, izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP
ICT udruge i dodao:
„Kao primjer navodim nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radio
frekvencijski spektar povećane privatne investicije u telekomunikacijsku
infrastrukturu koje su ovom izvješću naglašene kao jaka točka. S druge strane
kao slaba točka je ocijenjen je razvoj i primjena tehnologije, a što bi se
moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne
specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta čime bi ICT
firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja. U
posljednjih par godina se zalažemo za ovu promjenu i trenutak otvaranja novog
EU financijskog razdoblja je najbolji trenutak za to.“
Pad
na ljestvici u dijelu talenata još nam je jednom pokazao da Hrvatska ima
potrebu za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima, kakvih sve manje izlazi
iz našeg obrazovnog sustava, što se osjeti i na upisima na hrvatske ustanove
visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota. HUP
se i u okviru Zakona o strancima stoga zalagao za lakše ishođenje studentskih
viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji
sustav odobravanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta za strane
studente.
“Moramo
biti iznimno oprezni kod tumačenja i izvlačenja zaključaka iz ovog istraživanja
jer je riječ o značajno drugačijoj metodologiji u odnosu na DESI indeks koji
obrađuje slično područje pa bi se moglo krivo protumačiti da u Hrvatskoj nema
kvalitetnih digitalnih talenata ili pak da nam je cijeli obrazovni sustav
odličan. Štoviše, unutar EU smo u samom vrhu po broju diplomanata iz ICT
područja, a mladi su nam prvi po pitanju digitalnih vještina. S druge strane,
čak i dobre brojke o ulaganju u javno obrazovanje i izvrstan omjer studenata i
nastavnika samo nam govore da zapravo neučinkovito upravljamo sa sustavom u
kojem svake godine ostane nepopunjeno 13.000 mjesta na fakultetima.“, komentirao je Hrvoje Balen,
dopredsjednik HUP ICT te dodao: „No, ova metodologija je samo pojačala
naša nastojanja i promjene za koje se HUP ICT aktivno zalaže i na kojima radi u
proteklih par mjeseci kroz izmjene Zakona o strancima. Moramo omogućiti puno
jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz ne EU zemalja i pripremiti sustav
za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima ćemo brzo i
jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo. Drago mi je da
za to imamo podršku Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva rada i
mirovinskog sustava.“
Daleko
najlošije stojimo u području spremnosti za budućnost, a ova kriza nam je
pokazala koliko je važno upravo u nepredvidljivim vremenima imati izdržljivo
i stabilno gospodarstvo koje je dovoljno agilno za brze prilagodbe novim
situacijama i modelima rada. HUP ICT kontinuirano upozorava na nužnost
digitalne transformacije javne uprave i posebno privatnog sektora, a što bi se
moglo realizirati i kroz skorašnje razgovore s Ministarstvom gospodarstva na
kojima će se otvoriti tema ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih
poduzeća iz programa oporavka i otpornosti te regionalne konkurentnosti.
Kroz dosadašnje projekte podizanja konkurentnosti uloženo je tek nešto manje od
500 milijuna kuna u digitalizaciju poduzeća, a otvaranjem značajnijih sredstava
koja bi pomogla izgradnji dugoročne otpornosti privatnog sektora, vrlo brzo bi
porasli indikatori u području „spremnosti za budućnost“ te značajno podigli
Hrvatsku na ljestvici digitalne konkurentnosti.