Europski zakon o klimi: Zastupnici u EP-u potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.

24.06.2021.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih „ponora ugljika“ cilj bi se mogao povećati na 57 %.

Ukratko:

·         .EU-ovi „ponori ugljika“ de facto će povisiti cilj smanjenja emisija do 2030. na 57 %

  • Proračunom za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za 2040.

·         Novo neovisno znanstveno tijelo EU-a za praćenje napretka.

Parlament je podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.

 

Povećavanje ambicija u 2030.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 %.

 

Proračunom za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za 2040.

Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Taj takozvani „proračun GHG-a” bit će jedan od kriterija za definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040.

Komisija će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.

 

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene

S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.

 

Izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska) izjavila je: „Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali to je dobar napredak koji se temelji na znanosti i koji će imati velikog utjecaja. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno te imamo nove i ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju.”

 

Sljedeći koraci

Očekuje se da će Vijeće uskoro odobriti dogovor.

Uredba će se zatim objaviti u Službenom listu i stupiti na snagu 20 dana kasnije.

Komisija planira 14. srpnja 2021. predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji cilj za 2030.

 

Kontekst

Parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg zakonodavstva EU-a o klimi te je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu.

 

Usvojeni tekst bit će dostupan ovdje

 

 

vrh stranice