24.06.2021.
Ukratko:
·
.EU-ovi „ponori
ugljika“ de facto će povisiti cilj smanjenja emisija do 2030. na 57 %
- Proračunom
za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za 2040.
·
Novo neovisno
znanstveno tijelo EU-a za praćenje napretka.
Parlament je podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, s 442 glasa
za, 203 protiv i 51 suzdržanim. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a
do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna
sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza.
Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.
Povećavanje ambicija u 2030.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu
smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 %
u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi
o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja
stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva
povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030.
na 57 %.
Proračunom za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za
2040.
Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci
nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta
Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU
može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru
Sporazuma. Taj takozvani „proračun GHG-a” bit će jedan od kriterija za
definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040.
Komisija će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga
ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost
nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.
Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene
S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju
prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor
za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska
politika u skladu s tim ciljevima.
Izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska) izjavila je:
„Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja
neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo
otišli i korak dalje, ali to je dobar napredak koji se temelji na znanosti i
koji će imati velikog utjecaja. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem
desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno te
imamo nove i ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju.”
Sljedeći koraci
Očekuje se da će Vijeće uskoro odobriti dogovor.
Uredba će se zatim objaviti u Službenom listu i stupiti na snagu
20 dana kasnije.
Komisija planira 14. srpnja 2021. predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji
cilj za 2030.
Kontekst
Parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg
zakonodavstva EU-a o klimi te je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu.
Usvojeni tekst bit će dostupan ovdje