Povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica predstavio budući Europski vanjski plan ulaganja za Afriku i Europsko susjedstvo, a konferenciji su uz stručnjake iz Europske komisije i predstavnike iz gospodarske zajednice i bankarskog sektora prisustvovali i potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, te voditelj ureda Europske investicijske banke u Zagrebu Anton Kovačev. Svrha Konferencije bila je ponuditi hrvatskim poduzetnicima konkretne informacije o mogućnostima podrške iz novih europskih fondova pri ulaganju u Hrvatskoj, državama članicama Europske unije te u u Afriku i Europsko susjedstvo. Otvarajući Konferenciju Davor Majetić, glavni direktor HUP-a naglasio je da hrvatske tvrtke trebaju iskoristiti prisustvo EU predstavništava trećim zemljama kako bi uključile svoje ulagačke projekate u Europski plan vanjskih ulaganja. Predstavljajući Europski vanjski plan ulaganja povjerenik EK Neven Mimica je izjavio kako "Sudjelovanje u programima vanjske pomoći EU hrvatskim tvrtkama predstavlja novu poslovnu priliku, nova tržišta, a to može značiti nove prihode i povećanje broja zaposlenih. Istovremeno, to traži od njih i dobro poznavanje natječajnih procesa u EU, sposobnost kvalitetnog osmišljavanja projekata, okretnost u pronalaženju poslovnih partnera, ali i dobar uvid u političke i poslovne prilike u trećim zemljama – što je opet općenito korisno za jačanje konkurentnosti na tržištu." U prvome dijelu konferencije stručnjaci iz Europske komisije predstavili su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i Europski fonda za održivi razvoj (EFOR) kao i načine sudjelovanja. Sredstva predviđena za EFSU iznose 21 milijardu eura, s prijedlogom povećanja na 33,5 milijarde eura. Ona su namijenjena poticanju dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo u Europskoj Uniji u iznosu od najmanje 315 milijardi eura do sredine 2018., odnosno 500 milijardi do kraja 2020. Dodatno, olakšat će se kombiniranje financiranja u okviru EFSU-a s drugim izvorima financiranja Unije, uključujući europske strukturne i investicijske fondove. Cilj je dosegnuti iznos investicija iz razdoblja prije početka krize, izvijestili su predstavnici Europske komisije. Jedna od najvažnijih značajki Investicijskog plana za Europu jest to što ne postoje kvote – ni regionalne ni sektorske – te je dodjeljivanje potpore projektima prilagođeno potražnji. Predstavnici komisije su objasnili da se svi projekti procjenjuju prema svojoj kvaliteti, bez obzira na državu članicu iz koje dolaze, a ključni kriterij je izvedivost odnosno održivost projekta. Stoga je važno ulagati u jačanje kapaciteta za pripremu kvalitetnih i izvedivih projekata, naglasili su. Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) podsjetili su kako je u srpnju ove godine potpisan prvi sporazum između HBORa i Europskog investicijskog fonda (EIF) u okviru programa InnovFin za mala i srednja poduzeća uz osiguranu potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Plana ulaganja za Europu. Sporazum će HBORu omogućiti da inovativnim poduzećima u Hrvatskoj tijekom sljedeće dvije godine ponudi jamstva za bankovne zajmove. Očekuje se da će podrška EU-a inovativnim hrvatskim poduzećima generirati portfelj zajmova u vrijednosti od 20 milijuna eura (150 milijuna kuna). Što se tiče EFOR-a, predviđena sredstva iznose 4,1 milijardu eura, a namijenjena su poticanju novih ulaganja u zemljama Afrike i susjedstva EU u iznosu od najmanje 44 milijarde eura do 2020. godine s ciljem stvaranja uvjeta za smanjivanje siromaštva, poticanje gospodarskog rasta, zapošljavanje i socijalno-ekonomsku integraciju ponajprije mladih i žena u zemljama u razvoju u Africi i Europskom susjedstvu, objasnili su predstavnici EK. EFOR jedan je od tri stupa novog Europskog plana za vanjska ulaganja. Druga dva se odnose na pružanje tehničke pomoći za osmišljavanje projekata i programa, te na poboljšavanje poslovnog i administrativnog okruženja u zemljama u razvoju. Tri stupa djeluju sinergijski kako bi se na efikasan način uklonile prepreke za ulaganja u zemljama u razvoju na afričkom kontinentu te susjedstvu EU, a koja su povijesno niska. Plan je konkretan mehanizam razvojne pomoći koji uključuje privatni sektor u razvojno partnerstvo. Njime će se nastojati pomoći u uklanjaju izvorišnih uzroka neregularnih migracija, prvenstveno iz afričkih država i država u susjedstvu Europske unije u kojima su nestabilnost i oružani sukobi još dodatno pogoršani globalnom gospodarskom krizom i visokom nezaposlenošću, naročito mladih i žena. Fondovi će olakšati potencijalnim ulagačima dobivanje najpovoljnijih mogućih kredita kod javnih i privatnih financijskih i razvojnih institucija u pogledu kamatnih stopa i uvjeta otplate kredita, odnosno osiguravat će im jamstva kojima će se otklanjati ulagački rizici, a sektori ulaganja vrlo su široko definirani. U drugom dijelu Konferencije predstavljeni su uspješni hrvatski projekti sufinancirani iz EU fondova kao na primjer projekt tvrtke CITUS i PROMOSAPIENS. Govoreći o tome što je još potrebno promijeniti, Dalibor Šumiga, osnivač i vlasnik Promosapiensa izjavio je: „Potrebno je pojednostaviti proces apliciranja na natječaje jer ga poduzetnici često ne razumiju dovoljno dobro. Za apliciranje i pisanje natječaja uzeli smo profesionalce, a isto tako ako želimo pokazati dobre primjere, trebali bismo uzeti stručnjake, marketingaše, koji će i prezentirati naše slučajeve na kvalitetan način. Samo kvalitetna prezentacija može pomoći poduzetnicima da svoj proizvod uspješno plasiraju dalje, uz pomoć svih drugih ključnih dionika koji im sam proces prijavljivanja trebaju olakšati i učiniti razumljivim.“