HUP-ICT podsjeća kako 2020. Hrvatska preuzima predsjedanje EU te je od izuzetne važnosti da se hrvatska Vlada fokusira na prioritete, a njih su predstavnici HUP-ICT Udruge podijelili unutar tri teme – obrazovanje, temu koju je predstavio Hrvoje Balen, član uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT Udruge, digitalnu ekonomiju i digitalizaciju javne uprave te temu razvoja širokopojasnog interneta (broadbanda) koje je predstavio Boris Drilo, član Uprave HT-a. Vezano uz obrazovanje za ICT sektor Balen je istaknuo kako je trenutno najvažnija nastavak rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što bi srednjoročno trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka. „Neophodno će biti staviti u funkciju strateški okvir koji će imati utjecaj na sve razine obrazovanja i to od osnovne škole, preko visokih učilišta do cjeloživotnog učenja. Također, horizontalnim djelovanjem i suradnjom dionika treba obuhvatiti sustav zapošljavanja i poticanja otvaranja radnih mjesta te odgovoriti ne samo na rastući problem odljeva mladih ljudi, već i privlačenje stručnih ljudi iz drugih zemalja.“ – naglasio je Balen. Ukoliko žele ostati konkurentna, hrvatska poduzeća moraju provoditi digitalnu transformaciju na dnevnoj bazi kako bi bili spremni za izazovno i zahtjevno tržište Europe i ostatka svijeta. Jednako tako, potrebno je ubrzati proces digitalizacije javne uprave koja mora biti efikasna i spremna odgovoriti svim izazovima suvremenog gospodarstva i građanstva, naglasio je u svom izlaganju Boris Drilo, član Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge. Jedan od ciljeva jest svakako i smanjiti broj dokumentacije u papirnatom obliku te koristiti modernije digitalne formate koji u ostatku razvijene Europe predstavljaju standard. Jedan od velikih razloga nemogućnosti provedbe digitalizacije u tijelima državne i javne uprave jest i komunikacijska nepovezanost, odnosno nedostupnost širokopojasnog interneta, tzv. broadbanda, a naročito u ruralnim područjima. Od posebne strateške važnosti jest pružanje jednakih mogućnosti pristupa informacijama svim građanima, kako bi se postigla između ostalog i kvalitetna komunikacija između njih i predstavnika lokalne i regionalne uprave koja trenutno nije na dovoljnoj razini prilagođena novim tehnologijama. „Stvaranje poticajnog okruženja za daljnja ulaganja u broadbandizaciju RH temeljni je preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Od nove Vlade očekujemo uspostavljanje dijaloga i suradnje te se nadamo stvaranju stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, što se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti“, istaknuo je Drilo. Na konferenciji za medije Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT predstavio je i pet kratkoročnih ciljeva koje HUP-ICT Udruga smatra potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, a to su: porezna reforma (u cilju povećanja konkurentnosti ICT stručnjaka), usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, u cilju korištenja raspoloživih sredstava u EU fondovima, reviziju Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao R&D što on i jest) te fleksibilniji sustav MRMS-a za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom da se radi o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama zapošljavanja većeg broja ljudi. Kako bi sve navedeno što prije bilo stavljeno u fokus Vlade RH i relevantnih ministarstva, članovi HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti oformili su i posebne ciljane radne skupine koje će biti usmjerene na rješavanje dugoročnih i kratkoročnih prioriteta ICT industrije te su spremni staviti na raspolaganje svoje stručne kadrove i resurse novoj Vladi RH i državnim tijelima i institucijama kako bi se što kvalitetnije realizirali navedeni ciljevi.