21.06.2021.
Od 2014. uspješnost u području inovacija u prosjeku se povećala
za 12,5 %. Zabilježena je kontinuirana konvergencija unutar EU-a, pri čemu
rezultati u niže rangiranim zemljama rastu brže od onih u uspješnijima pa se
smanjuju razlike u inovacijskim rezultatima među državama članicama. Prema
danas objavljenom pregledu
regionalnih rezultata u području inovacija za 2021. taj je trend
vidljiv među regijama EU-a. Na svjetskoj razini EU je ispred konkurenata poput
Kine, Brazila, Južnoafričke Republike, Rusije i Indije, dok su Južna Koreja,
Kanada, Australija, Sjedinjene Američke Države i Japan uspješniji od EU-a.
Ovogodišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju temelji se na revidiranom
okviru koji uključuje nove pokazatelje digitalizacije i ekološke održivosti,
čime se tablica pokazatelja bolje usklađuje s političkim prioritetima EU-a.
Glavni zaključci
Države članice EU-a raspoređuju se na temelju uspješnosti u
četiri skupine: predvodnici u inovacijama, veliki inovatori, umjereni
inovatori i skromni inovatori.
- Švedska
je i dalje predvodnica u području inovacija u EU-u, a zatim slijede
Finska, Danska i Belgija. Rezultati tih država znatno su iznad prosjeka
EU-a.
- Skupine
uspješnosti uglavnom su geografski koncentrirane, predvodnici u
inovacijama i većina velikih inovatora nalaze se u sjevernoj i zapadnoj
Europi, a većina umjerenih inovatora i skromnih inovatora u južnoj i
istočnoj Europi.
- U
prosjeku se od 2014. uspješnost EU-a u području inovacija povećala za 12,5
postotnih bodova. Uspješnost je najviše porasla u Cipru, Estoniji, Grčkoj,
Italiji i Litvi.
- Pet
država članica zabilježilo je poboljšanje rezultata za 25 postotnih bodova
ili više (Cipar, Estonija, Grčka, Italija i Litva). Četiri države članice
poboljšale su rezultate u rasponu od 15 do 25 postotnih bodova (Belgija, Hrvatska, Finska i
Švedska). U osam država članica uspješnost se poboljšala od 10 do 15
postotnih bodova (Austrija, Češka, Njemačka, Latvija, Malta, Nizozemska,
Poljska i Španjolska). U preostalih deset država članica uspješnost se
poboljšala do deset postotnih bodova.
- Uspoređujući
prosjek EU-a s odabranim globalnim konkurentima, Južna Koreja je
najinovativnija zemlja, s 36 % boljim rezultatom od EU-a u 2014. i
21 % boljim rezultatom u 2021. Na ovogodišnjoj ljestvici EU je ispred
Kine, Brazila, Južnoafričke Republike, Rusije i Indije, dok su ispred EU-a
Kanada, Australija, Sjedinjene Američke Države i Japan.
- U
razdoblju od 2014. uspješnost u području inovacija povećala se u 225 od
ukupno 240 regija. U uspješnosti među regijama zamjetna je konvergencija
pa se razlike u razinama uspješnosti smanjuju.
- Najinovativnija
regija u Europi je Stockholm u Švedskoj, zatim Etelä-Suomi u Finskoj i
Oberbayern u Njemačkoj. Hovedstaden u Danskoj je na četvrtom mjestu,
a Zürich u Švicarskoj na petom mjestu.
Kontekst
Europska ljestvica uspjeha u inoviranju sadrži komparativnu
analizu uspješnosti u području inovacija u zemljama EU-a, ostalim europskim
zemljama i regionalnim susjedima. Njome se ocjenjuju relativne prednosti i
nedostaci nacionalnih inovacijskih sustava i pomaže zemljama da uvide koja
područja trebaju unaprijediti. Prva europska ljestvica uspjeha u inoviranju
objavljena je 2001. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju pokazuje predanost
EU-a i njegovih država članica istraživanju i inovacijama koje se temelje na
izvrsnosti i koje su konkurentne, otvorene i čije je težište na ljudskom
potencijalu. Ona je i pokazatelj za sustavno poboljšanje inovacija u Europi i
informiranje oblikovatelja politika u globalnom kontekstu koji se brzo
mijenja. Istraživanje i inovacije važan su dio koordiniranog odgovora EU-a
na krizu uzrokovanu koronavirusom, čime se podupire održiv i uključiv oporavak
Europe. Mjerenje uspješnosti u području inovacija važan je element za
postizanje tog cilja.
Prema Izvješću
o uspješnosti EU-a u području znanosti, istraživanja i inovacija za 2020.
(SRIP) oko dvije trećine rasta produktivnosti u Europi u posljednjim
desetljećima potaknuto je inovacijama. Istraživanja i inovacije povećavaju
otpornost naših proizvodnih sektora, konkurentnost naših gospodarstava te
digitalnu i ekološku transformaciju naših društava. Njima se ujedno pripremamo
za budućnost te su presudni za provedbu europskog
zelenog plana i Digitalnog
kompasa. Obzor Europa,
program EU-a za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. s
proračunom od 95,5 milijardi EUR, pridonijet će ubrzanju ekološke i
digitalne transformacije Europe. U istom razdoblju u okviru kohezijske politike
uložit će se više od 56,8 milijardi EUR u istraživačke i inovacijske
kapacitete, digitalizaciju i vještine za potporu inovativnoj i zelenoj
gospodarskoj preobrazbi europskih regija. Ti su ciljevi istaknuti i u ažuriranoj
industrijskoj strategiji EU-a u kojoj se predlažu nove mjere za
jačanje otpornosti našeg jedinstvenog tržišta. Strategijom se predlažu i mjere
za odgovor na našu ovisnost u glavnim strateškim područjima i za ubrzanje
zelene i digitalne tranzicije, što će biti ključno za jačanje uspješnosti EU-a
u području inovacija. Europski
istraživački prostor (EIP) stvorit će jedinstveno tržište bez granica
za istraživanje, inovacije i tehnologiju temeljene na izvrsnosti, pri čemu će
se istodobno poticati uvođenje rezultata istraživanja i inovacija na tržište u
cijelom EU-u.
Dodatne informacije dostupne su na poveznicama
Europska
ljestvica uspjeha u inoviranju za 2021.
Metodološko
izvješće o Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju za 2021.
Baza
podataka Europske ljestvice uspjeha u inoviranju za 2021.
Pregled
regionalnih rezultata u području inovacija za 2021.
Metodološko
izvješće o pregledu regionalnih rezultata u području inovacija za 2021.
Baza
podataka pregleda regionalnih rezultata u području inovacija za 2021.