Europska komisija danas (2.3.2022.) je donijela Komunikaciju kojom se državama članicama pružaju smjernice o provedbi fiskalne politike u 2023. U njoj se utvrđuju ključna načela na temelju kojih će Komisija ocjenjivati programe stabilnosti i konvergencije država članica, a donesen je i pregled trenutačnog stanja revizije gospodarskog upravljanja.

Komunikacija je predstavljena u kontekstu ničim izazvane i neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu. U znak solidarnosti s Ukrajinom EU je odobrio dosad nezabilježen paket gospodarskih sankcija koje će imati ozbiljan učinak na rusko gospodarstvo i političku elitu. Zimska gospodarska prognoza 2022. objavljena je 10. veljače, dva tjedna prije invazije na Ukrajinu. Taj razvoj događaja negativno utječe na izglede za rast, a rizici postaju sve više negativni. Dodatno naglašava i potrebu za snažnom koordinacijom gospodarskih i fiskalnih politika te za prilagodbom fiskalnih politika kako bi se odgovorilo na nestabilnu situaciju. Smjernice će se prema potrebi prilagoditi gospodarskim kretanjima.

Smjernice za kontinuiranu koordinaciju fiskalnih politika

U Komunikaciji se utvrđuje pet ključnih načela i uzimaju se u obzir fiskalne preporuke koje će Komisija u svibnju 2022. predložiti državama članicama za njihove proračunske planove u 2023. Ta su načela:

• osigurati koordinaciju politika i dosljednu kombinaciju politika
• osigurati održivost duga postupnom i visokokvalitetnom fiskalnom prilagodbom i gospodarskim rastom
• poticati ulaganja i promicati održivi rast
• promicati fiskalne strategije usklađene sa srednjoročnim pristupom fiskalnoj prilagodbi, uzimajući u obzir Mehanizam za oporavak i otpornost i
• razlikovati fiskalne strategije i uzimati u obzir dimenziju europodručja.

Koordinirani fiskalni odgovor država članica na ozbiljan gospodarski pad uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19, olakšan aktivacijom opće klauzule o odstupanju i popraćen mjerama na razini EU-a, bio je vrlo uspješan. U današnjem nesigurnom okruženju i dalje je ključna kontinuirana snažna koordinacija fiskalnih politika kako bi se osigurao neometan prijelaz prema novom i održivom rastu te fiskalnoj održivosti. Na temelju zimske gospodarske prognoze 2022. Komisija smatra da je prijelaz iz ukupno poticajnog smjera fiskalne politike u razdoblju 2020. – 2022. na uglavnom neutralan opći smjer fiskalne politike primjeren za 2023., uz spremnost na reagiranje na promjenjivo gospodarsko stanje.

Neophodni fiskalni odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i kontrakcija proizvodnje doveli su do znatnog povećanja udjela državnog duga, posebno u nekim državama članicama s visokim dugom, iako bez povećanja troškova servisiranja duga. Za ograničavanje dinamike duga potrebna je višegodišnja fiskalna prilagodba u kombinaciji s ulaganjima i reformama radi zaštite održivosti duga. Komisija smatra da je preporučljivo od 2023. započeti s postupnom fiskalnom prilagodbom radi smanjenja visokog javnog duga, dok bi prenagla konsolidacija mogla negativno utjecati na rast i time na održivost duga.

Usmjeravanje gospodarstava EU-a na put većeg održivog rasta te suočavanje s izazovima zelene i digitalne tranzicije trebali bi biti glavni prioritet za sve države članice. Iako će se Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF), koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU, osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu do 800 milijardi EUR, čime će se pridonijeti dvostrukoj tranziciji, Komisija smatra da bi u srednjoročnim fiskalnim planovima trebalo promicati i štititi visokokvalitetna javna ulaganja koja financira država.

Programi stabilnosti i konvergencije trebali bi pokazati kako se u srednjoročnim fiskalnim planovima država članica osigurava postupno smanjenje javnog duga na razborite razine i održiv rast zahvaljujući postupnoj konsolidaciji, ulaganjima i reformama.

Nacionalne fiskalne strategije trebale bi se na odgovarajući način razlikovati:

• države članice s visokim dugom trebale bi započeti postupno smanjivanje duga provedbom fiskalne prilagodbe u 2023., bez doprinosa iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih bespovratnih sredstava EU-a
• države članice s niskim i srednjim dugom trebale bi ojačati potrebna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, s ciljem postizanja općeg neutralnog smjera politike.

Trenutačno stanje revizije gospodarskog upravljanja

Kriza uzrokovana koronavirusom istaknula je relevantnost i važnost mnogih izazova o kojima je Komisija nastojala raspravljati i kojima se bavila u javnoj raspravi o okviru gospodarskog upravljanja. Nakon što se predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije obvezala na postizanje konsenzusa o budućnosti okvira gospodarskog upravljanja EU-a, Komisija je u listopadu 2021. ponovno pokrenula javnu raspravu o reviziji okvira gospodarskog upravljanja EU-a.

Rasprava se trenutačno odvija u okviru različitih foruma, uključujući tematske sastanke i radionice, a provedena je i internetska anketa, koja je zatvorena 31. prosinca 2021. Uključuje građane i čitav niz dionika, prvenstveno socijalne partnere, akademsku zajednicu, druge institucije i tijela EU-a te nacionalne vlade i parlamente. Komisija trenutačno analizira zaprimljene povratne informacije te će u ožujku 2022. predstaviti sažeto izvješće.

Komisija smatra da trenutačno stanje rasprava upućuje na određeni broj bitnih pitanja kojima bi se moglo još konkretnije pozabaviti i tako utrti put novom konsenzusu o budućem fiskalnom okviru EU-a:

• osiguravanje održivosti duga i promicanje održivog rasta na temelju ulaganja i reformi presudni su za uspjeh fiskalnog okvira EU-a
• obraćanje veće pozornosti srednjoročnom fiskalnom nadzoru u EU-u čini se obećavajuće
• trebalo bi dodatno razmotriti zaključke koji se mogu izvući iz osmišljavanja, upravljanja i funkcioniranja Mehanizma za oporavak i otpornost i
• najvažniji su ciljevi pojednostavnjenje, veće preuzimanje odgovornosti na nacionalnoj razini i bolja provedba.

Na temelju javne rasprave koja je u tijeku i rasprava s državama članicama Komisija će dati smjernice o mogućim promjenama okvira gospodarskog upravljanja u cilju pravovremenog postizanja širokog konsenzusa o daljnjim koracima za 2023.

U Komunikaciji se utvrđuju preliminarne smjernice fiskalne politike za 2023. koje će se prema potrebi ažurirati, a najkasnije u okviru proljetnog paketa europskog semestra u svibnju 2022.

U budućim će se smjernicama i dalje uzimati u obzir stanje u svjetskom gospodarstvu, specifična situacija u svakoj državi članici i rasprava o okviru gospodarskog upravljanja.

Države članice pozivaju se da smjernice uzmu u obzir u svojim programima stabilnosti i konvergencije.

Dodatne informacije dostupne su na poveznici:

Smjernice o fiskalnoj politici za 2023.