EP: Umjetna inteligencija u policijskim poslovima: zaštitne mjere potrebne protiv masovnog nadzora

30.06.2021.

Korištenje umjetne inteligencije u provedbi zakona i pravosuđu trebalo bi biti predmet jakih zaštitnih mjera i ljudskog nadzora, kaže Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta.

Ukratko:

  • Zastupnici zahtijevaju ljudski nadzor nad sustavima umjetne inteligencije, otvorenim algoritmima i javnim revizijama
  • Zabraniti privatne baze podataka o prepoznavanju lica, u ponašanju i bodovanje građana
  • Automatizirani sustavi temeljeni na prepoznavanju ne bi se trebali koristiti za kontrolu granica

U nacrtu izvješća usvojenog s 36 glasova za, 24 i 6 suzdržanih, europarlamentarci ističu potrebu za demokratskim jamstvima i odgovornošću za upotrebu umjetne inteligencije (AI) u provođenju zakona.

Mjere protiv diskriminacije

Zastupnici u Europskom parlamentu brinu se da bi uporaba AI sustava u policiji mogla dovesti do masovnog nadzora, kršeći ključna načela EU-a o proporcionalnosti i potrebi. Odbor upozorava da bi se u protivnom umjetna inteligencija mogla prenamijeniti u masovni nadzor.

Nacrt rezolucije naglašava potencijal pristranosti i diskriminacije u algoritmima na kojima se temelje AI i sustavi strojnog učenja. Budući da rezultati sustava ovise o ulaznim podacima, važno je uzeti u obzir pristranost algoritma. 

Trenutno su sustavi za identifikaciju temeljeni na AI netočni i mogu pogrešno identificirati manjinske etničke skupine, LGBTI osobe, starije osobe i žene, među ostalim skupinama. Osim toga, predviđanja na temelju umjetne inteligencije mogu pojačati postojeću diskriminaciju, što je predmet za zabrinutost u kontekstu provedbe zakona i sudstvu.

Korištenje prepoznavanja lica i drugih biometrijskih podataka od strane policije i sudstva

Obraćajući se specifičnim tehnikama dostupnim policiji i sudstvu, odbor primjećuje da se umjetna inteligencija ne smije koristiti za predviđanje ponašanja na temelju prošlih radnji ili karakteristika grupe. Što se tiče prepoznavanja lica, europarlamentarci primjećuju da različiti sustavi imaju različite implikacije. Traže trajnu zabranu upotrebe biometrijskih detalja poput hoda, otisaka prstiju, DNK ili glasa za prepoznavanje ljudi u javno dostupnim prostorima.

Odbor želi zabraniti provođenju zakona upotrebu privatnih baza podataka o prepoznavanju lica, poput već korištene Clearview AI. Zastupnici u Europskom parlamentu također traže zabranu dodjeljivanja ocjena građanima na temelju umjetne inteligencije, ističući da bi to kršilo načela osnovnog ljudskog dostojanstva. Konačno, prepoznavanje lica ne bi se trebalo koristiti za identifikaciju dok takvi sustavi nisu u skladu s temeljnim pravima, kažu europarlamentarci.

Korištenje biometrijskih podataka za daljinsku identifikaciju posebno zabrinjava europarlamentarce. Primjerice, automatizirana vrata za kontrolu granice temeljena na prepoznavanju i projekt iBorderCtrl ("pametni sustav za otkrivanje laži" za putnike u EU) problematični su i trebali bi se ukinuti, kažu zastupnici u Europskom parlamentu, koji pozivaju Komisiju da otvori postupke za kršenje zakona protiv članova navodi ako je potrebno.

Izvjestitelj Petar Vitanov (S&D, BG) rekao je: „Korištenje umjetne inteligencije eksponencijalno raste, a stvari za koje smo mislili da su moguće samo u znanstveno-fantastičnim knjigama i filmovima - predviđanje policije, masovni nadzor korištenjem biometrijskih podataka - stvarnost su u nekim zemljama. Zadovoljan sam što većina Odbora za građanske slobode prepoznaje urođenu opasnost takvih praksi za našu demokraciju. Tehnički napredak nikada ne smije ići na štetu temeljnih prava ljudi. "

Sljedeći koraci

Nezakonodavno izvješće bit će dostupno za raspravu i glasanje tijekom plenarne sjednice u rujnu.

 

vrh stranice