19.05.2022.
Hitan
odgovor i kratkoročne potrebe
Od
početka ruske agresije EU je znatno povećao svoju potporu mobiliziranjem oko
4,1 milijarde eura za potporu ukupnoj gospodarskoj, socijalnoj i
financijskoj otpornosti Ukrajine u obliku makrofinancijske pomoći, proračunske
potpore, hitne pomoći, kriznog odgovora i humanitarne pomoći. Pružena je i
vojna pomoć u iznosu od 1,5 milijardi eura u okviru Europskog
instrumenta mirovne pomoći. Ta će sredstva biti upotrijebljena za plaćanje
vojne opreme i oružja koje su države članice dale Ukrajini u naturi, a u
pripremi je i dodatna pomoć u iznosu od 500 milijuna eura.
Rat
je doveo do kolapsa poreznih, izvoznih i drugih prihoda, što je dodatno
pogoršalo masovno nezakonito prisvajanje imovine i izvozne robe, među ostalim u
poljoprivrednom sektoru, a ključni su rashodi naglo porasli. Međunarodni
monetarni fond procijenio je da će ukrajinski manjak u bilanci plaćanja do
lipnja ugrubo iznositi 14,3 milijarde eura (15 milijardi američkih
dolara).
Da
bi Ukrajina mogla kratkoročno održavati osnovne usluge, zadovoljavati
humanitarne potrebe i popraviti nužnu infrastrukturu koja je uništena, trebat
će međunarodnu pomoć, a Unija je spremna u njoj sudjelovati.
Komisija
stoga u 2022. planira predložiti odobravanje dodatne makrofinancijske pomoći u
obliku zajmova u vrijednosti do maksimalno 9 milijardi eura, što će
se nadopuniti podrškom drugih bilateralnih i multilateralnih međunarodnih
partnera. To će se otplaćivati u obrocima s dugim rokom dospijeća i povoljnim
kamatnim stopama zahvaljujući Unijinim proračunskim jamstvima. Da bi to
omogućile, države članice trebale bi se složiti da pruže dodatna jamstva. Uz
podršku iz proračuna EU-a za subvencioniranje otplate kamata, time će se
osigurati koordinirana i veoma povoljna pomoć Ukrajini.
Obnova
Ukrajine:
Za
poslijeratnu obnovu bit će potrebna golema globalna financijska pomoć da bi se
stvorili temelji slobodne i prosperitetne države, ukorijenjeni u europskim
vrijednostima, dobro integrirane u europsko i svjetsko gospodarstvo, te da bi
joj se pomoglo na njezinu europskom putu. Budući da ruska agresija još traje,
ne znamo ukupne potrebe za obnovu Ukrajine. Ali važno je već sad osmisliti
temeljne sastavnice tog međunarodnog pothvata. Potpora će morati pružati u
srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.
Obnovu
bi trebala predvoditi ukrajinska tijela u partnerstvu s Europskom unijom i
ostalim ključnim partnerima, kao što su skupina G-7 i G-20, treće zemlje i
međunarodne financijske institucije i međunarodne organizacije. Obnova će se
obogatiti i ubrzati sklapanjem partnerstava europskih gradova i regija s
gradovima i regijama u Ukrajini.
Platforma
za međunarodnu koordinaciju, tzv. „Platforma za obnovu Ukrajine”, kojom
zajednički upravljaju Europska komisija u ime Unije i ukrajinska vlada,
djelovala bi kao glavno strateško upravljačko tijelo, odgovorno za donošenje
plana obnove koji bi osmislila i provodila Ukrajina uz tehničku pomoć i podršku
administrativnih kapaciteta EU-a. Ta bi platforma okupila partnere i
organizacije koji pružaju pomoć, uključujući države članice EU-a i ostale
bilateralne i multilateralne partnere i međunarodne financijske institucije. Ukrajinski
parlament i Europski parlament sudjelovali bi kao promatrači.
Na
temelju plana „Obnova Ukrajine”, koji bi ta platforma prihvatila na
osnovi procijenjenih potreba, Europska unija i ostali partneri mogli bi
odrediti prioritetna područja i konkretne projekte za financiranje. Putem
platforme koordinirali bi se izvori i odredišta financiranja kako bi se
sredstva optimalno iskorištavala i pratio napredak u provedbi plana.
Za
pomoć planu obnove Komisija predlaže osnivanje instrumenta „Obnova Ukrajine” kao
glavnog pravnog instrumenta pomoći Europske unije, putem kombinacije zajmova i
bespovratne pomoći. Instrument bi bio uključen u proračun EU-a, čime bi se
osigurala transparentnost, odgovornost i dobro financijsko upravljanje tom
inicijativom, uz jasnu vezu s ulaganjima i reformama. Temeljio bi se na
iskustvu EU-a stečenog u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, ali bi bio
prilagođen izazovima rekonstrukcije Ukrajine koji su bez presedana i pružanju
potpore na njezinu europskom putu. Instrument bi imao posebnu upravljačku
strukturu kojom bi se osiguralo da Ukrajina u potpunosti preuzme odgovornost za
njegovo funkcioniranje.
Posebna
će se pozornost pridati reformama radi ostvarivanja vladavine prava i borbe
protiv korupcije, a ulaganja, usklađena s europskim klimatskim, ekološkim i
digitalnim politikama i standardima, pomoći će Ukrajini da iz razaranja zbog
ruske invazije izađe snažnija i otpornija.
Nepredviđene
potrebe koje su posljedica rata u Europi znatno nadilaze sredstva dostupna u
aktualnom višegodišnjem financijskom okviru. Stoga će se morati utvrditi novi
izvori financiranja.
Predložena
struktura dovoljno je fleksibilna za uključivanje takvih novih izvora
financiranja. Dodatna bespovratna sredstva koja će se staviti na raspolaganje
Ukrajini mogla bi se financirati dodatnim doprinosima država članica (i trećih
zemalja koje to budu htjele) Instrumentu i postojećim programima Unije kako bi
se iskoristili financijski mehanizmi i zaštitne mjere Unije radi pravilne
upotrebe sredstava odnosno ciljanom revizijom višegodišnjeg financijskog
okvira. Iz tih bi se izvora mogli financirati i zajmovi koji će se odobriti
Ukrajini u okviru Instrumenta. Međutim, s obzirom na iznose zajmova koji će
vjerojatno biti potrebni, moguće opcije uključuju i prikupljanje sredstava za
zajmove u ime EU-a ili s nacionalnim jamstvima država članica.
Predsjednica
Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Ničim
izazvana i neopravdana ruska invazija na Ukrajinu uzrok je strašnih stradanja
ljudi i golemih razaranja cijele zemlje, zbog kojih su milijuni nevinih
Ukrajinaca otjerani u izbjeglištvo. Ukrajina može računati na punu potporu
EU-a. EU će nastaviti pružati kratkoročnu financijsku pomoć kako bi Ukrajina
zadovoljila osnovne potrebe i mogla financirati osnovne usluge, a spremni smo
biti i predvodnici međunarodnih napora za obnovu kako bi se pomoglo u izgradnji
demokratske i prosperitetne Ukrajine. To znači da će ulaganja ići ruku pod ruku
s reformama kojima će se Ukrajini pomoći na njezinu europskom putu.”
Kontekst
Dugogodišnja
predanost EU-a potpori Ukrajine postigla je rezultate. EU je pružio znatnu
financijsku pomoć Ukrajini, koja u razdoblju 2014.–2021.
iznosi 1,7 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru
Europskog instrumenta za susjedstvo, 5,6 milijardi eura u okviru
pet programa makrofinancijske pomoći u obliku
kredita, 194 milijuna eura humanitarne pomoći
i 355 milijuna eura iz instrumenata vanjske politike. EU pruža
potporu Ukrajini pri izradi politika i sveobuhvatnih reformi, uz snažno
sudjelovanje država članica u okviru Tima Europa. Najvažniji programi odnose se
na decentralizaciju, reformu javne uprave i borbu protiv korupcije.
EU
je prije početka rata započeo blisku suradnju s europskim financijskim
institucijama radi potpore Ukrajini i tu suradnja nastavlja i sada. Od 2014.
Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj odobrile su
Ukrajini zajmove u iznosu većem od 10 milijardi eura. Posljednjih je
tjedana Europska investicijska banka ukrajinskom proračunu stavila na
raspolaganje 668 milijuna eura. EU blisko surađuje i sa Svjetskom
bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, ključnim ukrajinskim partnerima od
2014.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznici:
Komunikacija
Pomoć Ukrajini i njezina obnova