19.11.2020.
Jesenski
paket ekonomskih politika temelji se na jesenskoj gospodarskoj prognozi
2020. izrađenoj u kontekstu velike nesigurnosti, u kojoj se predviđa da će
zbog gospodarskog šoka uzrokovanog pandemijom koronavirusa proizvodnja u
europodručju i EU-u u 2022. biti ispod razine zabilježene u razdoblju prije
pandemije.
Mišljenja
o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja
U mišljenjima
o nacrtima proračunskih planova za 2021. uzimaju se u obzir aktualna
zdravstvena kriza, visoka razina neizvjesnosti i snažan gospodarski pad
uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19. S obzirom na aktivaciju opće klauzule o
odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, fiskalne preporuke koje je
Vijeće izdalo u srpnju 2020. bile su kvalitativne prirode. Stoga se u danas
predstavljenim mišljenjima posebno razmatra jesu li planirane proračunske mjere
potpore za 2021. privremene i, ako nisu, planira li se provedba protumjera.
Komisija
je procijenila da su svi nacrti proračunskih planova općenito u skladu s
preporukama Vijeća od 20. srpnja 2020. Većinom mjera pruža se potpora
gospodarskoj aktivnosti u kontekstu znatne neizvjesnosti. Čini se da neke mjere
utvrđene u nacrtima proračunskih planova Francuske, Italije, Litve i Slovačke
nisu privremene niti su popraćene protumjerama. Litva je dostavila nacrt
proračunskog plana temeljen na scenariju nepromijenjenih politika, pa je
pozvana da dostavi ažurirani nacrt proračunskog plana.
Kad
je riječ o Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj, zbog
razine njihova državnog duga i poteškoća u pogledu srednjoročne održivosti koje
su postojale prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, važno je osigurati da
se pri donošenju proračunskih mjera potpore očuva srednjoročna fiskalna
održivost.
Preporuka
za europodručje, Izvješće o mehanizmu upozoravanja i Prijedlog zajedničkog
izvješća o zapošljavanju
U preporuci
o ekonomskoj politici europodručja iznose se savjeti prilagođeni
državama članicama europodručja o pitanjima koja utječu na funkcioniranje
europodručja u cjelini. Ove godine pružaju se i političke smjernice o
prioritetima koje bi države članice europodručja trebale slijediti u svojim
planovima za oporavak i otpornost. U preporuci se države članice europodručja
pozivaju da u 2021. nastave primjenjivati fiskalne mjere potpore. Države
članice pozivaju se i da preusmjere fiskalne politike prema ostvarenju
razboritih srednjoročnih pozicija kad to dopuste epidemiološki i gospodarski
uvjeti. Potiču se i na jačanje nacionalnih institucijskih okvira i provedbu
prioritetnih reformi i ulaganja kojima će se doprinijeti održivosti i
otpornosti europodručja i njegovih članica. Takvim reformama i mjerama ulaganja
trebali bi se stvoriti odgovarajući uvjeti za gospodarski oporavak u skladu sa
zelenom i digitalnom tranzicijom. U preporuci se poziva i na dovršetak
ekonomske i monetarne unije te jačanje međunarodne uloge eura.
U Izvješću
o mehanizmu upozoravanja, instrumentu za otkrivanje mogućih makroekonomskih
neravnoteža, utvrđeno je da se unatoč smanjivanju makroekonomskih ravnoteža do
izbijanja krize uzrokovane bolešću COVID-19 rizici od neravnoteža povećavaju u
državama članicama u kojima su neravnoteže postojale i prije pandemije bolesti
COVID-19. Preporučuje se da se provedu detaljna preispitivanja radi utvrđivanja
i procjene ozbiljnosti mogućih makroekonomskih neravnoteža u 12 država
članica u kojima su već u veljači 2020. utvrđene neravnoteže ili prekomjerne
neravnoteže. Riječ je o Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji,
Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj.
U Prijedlogu
zajedničkog izvješća o zapošljavanju analizira se utjecaj pandemije
bolesti COVID-19 na zaposlenost i socijalno stanje u Europi. Zbog krize
uzrokovane bolešću COVID-19 prekinut je šestogodišnji pozitivan trend na
tržištu rada. Premda je povećanje stope nezaposlenosti dosad bilo umjereno
zahvaljujući brzom donošenju programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera,
ukupan broj zaposlenih i stopa zaposlenosti znatno su se smanjili. Države
članice koje su se i prije pandemije suočavale s ozbiljnim socioekonomskim
poteškoćama sada su još izloženije rizicima. Gospodarski udar na tržište rada
različito je pogodio pojedinačne sektore i kategorije radnika. Pad zaposlenosti
u većoj je mjeri utjecao na radnike u nestandardnim oblicima zaposlenja.
Nezaposlenost mladih izraženije se povećavala od nezaposlenosti u drugim dobnim
skupinama. Udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se
osposobljavaju naglo je porastao. Teško su pogođeni i radnici koji nisu rođeni
u EU-u. Komisija će i dalje pomno pratiti sva kretanja na tržištu rada i
socijalna kretanja te redovito ažurirati instrument
za praćenje uspješnosti zapošljavanja i instrument
za praćenje uspješnosti socijalne zaštite. U okviru izvanrednog Europskog
semestra 2021. Zajedničko izvješće o zapošljavanju dodatno će pomoći državama
članicama da utvrde prioritetna područja za reforme i ulaganja koje trebaju
uključiti u planove za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za
zapošljavanje.
Komisija
se obvezala na provedbu strategije održivog rasta kojom će se EU-u i njegovim
državama članicama pomoći da ostvare ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih
naroda. U radnom
dokumentu službi Komisije o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja objašnjava
se kako Komisija pri donošenju politika ostvaruje obveze koje je preuzela u
području održivog razvoja, u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i
ciljeva održivog razvoja.
Izvješće
o pojačanom nadzoru i izvješća o nadzoru nakon provedbe programa
U osmom
izvješću o pojačanom nadzoru za Grčku navodi se da su grčke vlasti,
unatoč nepovoljnim okolnostima prouzročenima pandemijom bolesti COVID-19,
poduzele potrebne mjere za ispunjavanje dogovorenih obveza i provele niz
temeljnih reformi. Izvješće bi moglo poslužiti kao temelj za odluku Euroskupine
o pokretanju sljedećeg skupa mjera za smanjenje duga uvjetovanih politikama.U
izvješćima o nadzoru nakon provedbe programa za Cipar, Irsku, Portugal i Španjolsku utvrđeno
je da je sposobnost otplate svake od tih zemalja i dalje stabilna.
Izjave
članova Kolegija
Valdis Dombrovskis,
izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana,
izjavio je: Europu je zahvatio drugi val pandemije, stoga trebamo
pojačati naše napore kako bismo jedni drugima pomogli prebroditi ova teška
vremena. Cilj je ovog jesenskog paketa usmjeriti gospodarstva EU-a prema
mirnijim vodama i pružiti političke smjernice za naš kolektivni oporavak. Kako
bi Europa ponovno postala konkurentna sila na svjetskoj sceni, potrebne su nam
ciljane i privremene mjere fiskalne potpore te dobro odabrane reforme i
ulaganja kojima će se potaknuti pravedan, uključiv i održiv oporavak. Sada je
potrebno postići brz politički dogovor o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako
bismo osigurali financijsko uporište tijekom ovih teških vremena. Potičem sve
države članice da u svojim planovima za oporavak i otpornost utvrde ambiciozne
političke programe koji će biti svima na korist.
Povjerenik
za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Zbog
prekida oporavka gospodarske aktivnosti i vrlo visokog stupnja neizvjesnosti
vlade moraju nastaviti odgovarati na krizu i pružati potporu oporavku. Većinom
mjera koje su uključene u proračune država europodručja za 2021. opravdano se
pruža potpora gospodarskoj aktivnosti. No snažan i uravnotežen oporavak ovisi o
brzom stupanju na snagu instrumenta Next Generation EU: kako bi se ponovno
izgradilo povjerenje, ponovno pokrenula ulaganja i nastavilo s korjenitim
reformama za očuvanje našeg planeta, izgradnju pravednijih društava i uspješnu
digitalizaciju. Stoga pozivam vlade EU-a da u ovom ključnom trenutku pokažu
snažan osjećaj odgovornosti prema vlastitim građanima i svim Europljanima.
Učinimo sve da taj plan oporavka uspije.
Povjerenik
za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Zbog
krize uzrokovane bolešću COVID-19 prekinut je šestogodišnji pozitivan trend na
tržištu rada, što utječe na sve Europljane, a posebno mlade i one s privremenim
ili nestandardnim ugovorima. EU će nastaviti mobilizirati sva sredstva koja su
mu na raspolaganju i pružati potporu državama članicama u radu na ublažavanju
socioekonomskih posljedica krize, zaštiti radnika, očuvanju radnih mjesta i
olakšavanju prelaska na zeleno i digitalno gospodarstvo. Svoje napore moramo
usmjeriti na vještine i osposobljavanje kako bismo se prilagodili tržištu rada
nakon pandemije bolesti COVID-19. Od ključne je važnosti da tijekom krize
pomognemo najugroženijim skupinama u društvu i poseban naglasak stavimo na
borbu protiv siromaštva, isključenosti i nejednakosti.
Sljedeći
koraci
Komisija
poziva Euroskupinu i Vijeće na raspravu o paketu i prihvaćanje preporuka koje
su danas predstavljene. Komisija očekuje konstruktivan dijalog s Europskim
parlamentom o sadržaju paketa i svakom sljedećem koraku ciklusa europskog
semestra.
Više
informacija
Jesenski
paket Europskog semestra 2021.: Pitanja i odgovori
Komunikacija
o nacrtima proračunskih planova za 2021.