24.06.2022.
Izvršna
potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila
je: Ovim će se programom Hrvatskoj omogućiti da pruži potporu proizvođačima
sjemena kukuruza koji su pogođeni povećanjem ulaznih troškova uzrokovanim
ruskom invazijom na Ukrajinu i povezanim sankcijama. I dalje podržavamo
Ukrajinu i njezin narod. Istodobno nastavljamo blisko surađivati s državama
članicama kako bismo osigurali pravodobnu, koordiniranu i učinkovitu provedbu
nacionalnih mjera potpore te zaštitili ravnopravne uvjete na jedinstvenom
tržištu.
Hrvatska
mjera
Hrvatska
je Komisiji prijavila program u vrijednosti od milijun eura za potporu
proizvođačima sjemena kukuruza u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
U
okviru tog programa prihvatljivi korisnici imat će pravo na ograničene iznose
potpore u obliku izravnih bespovratnih sredstava.
Mjera
će biti dostupna poduzećima svih veličina koja posluju u sektoru proizvodnje
sjemena kukuruza i koja su pogođena povećanjem cijena električne energije,
hrane za životinje i goriva zbog trenutačne geopolitičke krize i povezanih
sankcija.
Komisija
je utvrdila da je hrvatski program u skladu s uvjetima utvrđenima u Privremenom
okviru za krizne situacije. Konkretno, potpora i. neće premašiti
35 000 eura po korisniku i ii. dodijelit će se najkasnije
31. prosinca 2022.
Komisija
je zaključila da je hrvatski program potreban, primjeren i proporcionalan za
otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s
člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom
okviru za krizne situacije.
Stoga
je odobrila tu mjeru potpore u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
Kontekst
Komisija
je 23. ožujka 2022. donijela privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama, kojim se državama članicama
omogućuje da iskoriste fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama
radi podrške gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Privremenim
okvirom za krizne situacije predviđene su sljedeće vrste potpora koje države
članice mogu dodijeliti:
- ograničeni iznosi potpore,
u bilo kojem obliku, u iznosu od najviše 35 000 eura po poduzeću
pogođenom krizom koje posluje u sektorima poljoprivrede, ribarstva i
akvakulture te do 400 000 eura po poduzeću pogođenom krizom koje
posluje u drugim sektorima gospodarstva,
- potpora za likvidnost u obliku državnih jamstava i
subvencioniranih zajmova i
- potpora za kompenzaciju visokih cijena energije, koja
se može dodijeliti u bilo kojem obliku te će poduzećima, a posebno onima
koja su veliki potrošači energije, djelomično nadoknaditi dodatne troškove
koji proizlaze iz iznimnih povećanja cijena plina i električne energije.
Ukupna potpora po korisniku ne smije prelaziti 30 % prihvatljivih
troškova te ni u jednom trenutku ne smije prelaziti 2 milijuna eura.
Ako poduzeće pretrpi poslovne gubitke, može biti potrebna daljnja pomoć
kako bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti. Stoga je
intenzitet potpore veći za velike potrošače energije, pa im države članice
mogu dodijeliti potpore koje premašuju te gornje granice, u vrijednosti do
25 milijuna eura, a poduzećima koja posluju u osobito pogođenim
sektorima i podsektorima do 50 milijuna eura.
Iz
područja primjene tih mjera bit će isključeni sankcionirani subjekti i subjekti
koji su pod ruskom kontrolom.
Privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama uključuje niz sigurnosnih mjera:
- proporcionalnu metodologiju,
odnosno zahtjev da postoji veza između iznosa potpore koja se poduzećima
može dodijeliti i opsega njihove gospodarske aktivnosti i izloženosti
gospodarskim učincima krize,
- uvjete prihvatljivosti,
na primjer definiranjem velikih potrošača energije kao poduzeća kod kojih
nabava energenata i električne energije iznosi najmanje 3 %
vrijednosti proizvodnje i
- zahtjeve u pogledu održivosti,
kojima se države članice pozivaju da pri dodjeli potpora za dodatne
troškove koji proizlaze iz iznimno visokih cijena plina i električne
energije razmotre, na nediskriminirajući način, utvrđivanje zahtjevâ
povezanih sa zaštitom okoliša ili sigurnošću opskrbe.
Privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama primjenjivat će se do
31. prosinca 2022. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će
prije tog datuma procijeniti treba li produljiti rok njegove primjene. Osim
toga, tijekom razdoblja primjene Komisija će pratiti sadržaj i opseg okvira s
obzirom na kretanjâ na energetskim tržištima i drugim tržištima ulaznih
materijala te s obzirom na opću gospodarsku situaciju.
Privremenim
okvirom za državne potpore u kriznim situacijama dopunjuje se širok spektar
mogućnosti za države članice da osmišljavaju mjere u skladu s postojećim
pravilima EU-a o državnim potporama. Na primjer, pravila Unije o državnim
potporama omogućuju državama članicama da pomognu poduzećima koja imaju
poteškoće s likvidnošću i koja trebaju hitnu potporu za sanaciju. Nadalje, na
temelju članka 107. stavka 2. točke (b) Ugovora o funkcioniranju
Europske unije države članice mogu poduzećima nadoknaditi štetu izravno
uzrokovanu izvanrednim događajima, kao što je ona uzrokovana aktualnom krizom.
Nadalje, 19. ožujka
2020. Komisija je donijela privremeni okvir u kontekstu pandemije
koronavirusa. Privremeni okvir u kontekstu COVID-a ažuriran je 3. travnja, 8. svibnja, 29. lipnja i 13. listopada 2020.
te 28. siječnja i 18. studenoga 2021.
Verzija
ove odluke koja nije povjerljiva bit će objavljena pod brojem predmeta
SA.103217 u registru
državnih potpora na internetskim stranicama Komisije posvećenima tržišnom natjecanju kad
se riješe moguća pitanja u pogledu povjerljivosti podataka. Popis novih odluka
o državnim potporama objavljenih na internetu i u Službenom listu dostupan je u
elektroničkom biltenu s tjednim novostima o državnim potporama Competition
Weekly e-News.
Više
informacija o Privremenom okviru za krizne situacije i ostalim Komisijinim
mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu
možete pronaći ovdje.