28.08.2020.
Zagreb, 28.8.2020. - Danas objavljeni podaci o drastičnom padu BDP-a (najveći od
1995. godine) na godišnjoj razini u iznosu većem od 15% svakako ukazuju na
dubinu krize. Pritom, važno je imati na umu da bi bez Vladinih potpora za
očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države gospodarstvu, taj pad bio i
znatno izraženiji.
Ohrabruje činjenica da su određeni segmenti
gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija i u ovom
turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti. Pad aktivnosti zabilježile
su trgovina i ugostiteljstvo, kao i prerađivačka
i ostale industrije koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskoj BDP-a. Nije ohrabrujuće
ni to da je trgovina nastavila padati i u srpnju nakon što je u prvih
šest mjeseci promet od trgovine na malo realno pao za više od 6%. Pozitivno je
što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bolji nego što je to ranije
bilo očekivano. S
obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja bilježi pozitivnu godišnju
stopu rasta u prvom tromjesječju, prosječna godišnja stopa pada BDP-a u prvih
šest mjeseci 2020. iznosi 7,4%,
Iako će vjerojatno pad u turizmu biti manji od
prvotnih očekivanja, posljedice pandemijske krize nisu ni izbliza riješene, dapače,
produbljivat će se. Vidljiviji rast gospodarstva teško je za očekivati i u
nastavku ove godine kao i u prvoj polovici 2021.
“Neophodno je da Vlada nastavi s mjerama pomoći
gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost u
gospodarstvu te potaknula potrošnja i investicije. U HUP smatramo da bi mjere trebalo
donijeti što prije kako bi poslodavci na vrijeme donijeli nove odluke i znali
na što mogu računati. Očekujemo da nove mjere budu jasno predstavljene te da
prioritet kao i do sada bude očuvanje radnih mjesta. Današnji podaci pokazali
su da gospodarstvo ne može izdržati još
jedan lockdown.” – izjavio je ovim putem glavni
direktor HUP-a, dr.sc. Damir Zorić
Uz očuvanje radnih mjesta, u HUP-u smatramo da će najvažnije
biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni te
pružiti novčanu naknadu za sve gubitke u poslovanju onima kojima je obustavljeno
poslovanje iz epidemioloških razloga (kao što su npr. sada teretane i sportski
tj. fitness centri).
Inzistiramo na tome da se država odredi prema tzv.
višoj sili, koja zasad nije proglašena nego se govori o izvanrednim okolnostima.
Ako je po srijedi vis major tj. viša sila onda bi se odnosne odredbe Zakona o
obveznim odnosima trebale suspendirati, a u izvanrednoj situaciji stvari se
uređuju sukladno procjenama stanja. Mjerodavna državna vlast trebala bi jasno
komunicirati i obećati poslodavcima da bez izrazitog pogoršanja pandemijske
krize neće biti nikakve obustave rada, ali također i propisati jasne
epidemiološke mjere s kojima bi poslodavci bili sigurni da uz njih mogu nastaviti
s radom. Apeliranje neće polučiti željeni uspjeh bez donošenja obvezujućih mjera
od strane Vlade ili nadležnih ministarstava. Poslodavcima je prihvatljivije
prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje
poslovanja. Bez rada ili sa stalnim smanjivanjem radne aktivnosti gubimo više
nego trenutno možemo podnijeti. S obzirom da je dobar dio gospodarskih
aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili
potpuno obustavljen ili uvelike ograničen drastičan pad BDP-a je očekivan, a to
si više ne možemo priuštiti.