28.08.2020.
Sve je to izvrsno, ali gdje su tu prilike za poduzetnike i realni sektor? Tim riječima oni koji ne ovise o javnom sektoru i ne oslanjaju se na njega komentiraju prve najave (koje izlaze na kapaljku) o mogućnostima koje taj grandiozni iznos, te 22 milijarde eura, pruža domaćem gospodarstvu. Ponovno se u prvi plan ugurala država sa svojim investicijama, prigovaraju poduzetnici koji su se istinski nadali kako će veći dio tog novca ipak biti usmjeren na njih, ne samo na projekt preživljavanja krize nego i razvoja poslovanja. A dok poduzetnici prigovaraju jer ih nitko ništa ne pita, Vlada im poručuje da nema straha jer će se svi ti projekti provoditi u sklopu javne nabave. Za Vladu nema panike U pripremi je, poručuju u Vladi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), dokument koji će tek utrti put povlačenju sredstava Europske unije. Premda ga treba amenovati i Europska komisija i Europsko vijeće, dokument se glanca i radna skupina koja ga priprema u njemu će razraditi ideje na što trebamo trošiti EU novac. Radnom skupinom koja priprema taj sveopći plan predsjeda sam premijer, a u njoj su i trinaest ministara te jedan državni tajnik.
I za Vladu panike nema nigdje. - Prvi nacrti NPOO-a bit će gotovi do listopada i tada će se nastaviti konzultacije s Europskom komisijom - poručuju iz Vlade. U radnoj skupini nema nikoga iz realnog sektora, nikoga iz akademske zajednice. Nikoga tko bi naveo ministre i premijera na potrebe i želje realnog sektora kojem je, barem su takvi signali, velik dio tih EU sredstava namijenjen. Nije da neće biti novca za gospodarstvo, umiruju u Banskim dvorima, samo će se najprije pokrenuti realizacija već započetih projekata. A to su javne investicije koje su važne za oporavak: gradnja željezničkih mreža, zračne luke, cestovna i zdravstvena infrastruktura. - Raspisivanjem javne nabave priliku imaju i naši gospodarstvenici - podsjećaju u Vladi i napominju kako je dio paketa ipak namijenjen i za očuvanje likvidnosti tvrtki te postojećih radnih mjesta, odnosno nastavak mjera zbog COVID19. Za gospodarstvo, kažu, nema opasnosti, Hrvatskoj će biti na raspolaganju oko šest milijardi eura nepovratnih sredstava i oko tri milijarde eura zajmova.
Važno je navesti da su rokovi izvršenja aktivnosti vrlo kratki i da sve aktivnosti moraju početi već 2021. i 2022. No, dok Vlada priprema plan, realni sektor zamjera joj što ga već sada nije uključila u pregovore o hodogramu povlačenja novca. Realni sektor, poduzetnici, veliki i mali poslodavci, obiteljske tvrtke, ne znaju trebaju li početi pripremati projekte ili čekati prvi mig iz Vlade. Boje se daje vremena malo, traže informacije po europskim portalima i stječu dojam da se mnogo toga već moglo predstaviti. I ne varaju se. Primjerice, sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO), težak čak 12,7 milijardi eura i namijenjen od 2021. do 2027., fokusirat će se na tri cilja: digitalizaciju, zaštitu okoliša i očuvanje zdravlja europskih građana. To su glavni postulati novih natječaja i to već daje mnogo širu sliku o tome kakvi će projekti prolaziti. A tu je i novac iz programa EU nove generacije, koji još nazivamo planom za oporavak, koji je nastao kao odgovor na pandemiju koronavirusom i koji za Hrvatsku iznosi 9,4 milijarde eura. Taj novac treba početi povlačiti što prije, a najkasnije do 2023. U Vladi umiruju, ima prilika za sve. Vrlo kratki rokovi Digitalizacija, ulaganja u gradnju proizvodnih kapaciteta i osuvremenjenje proizvodnje, ali i opremanje, bit će prioritet za financiranje u svim gospodarskim granama, posebno poljoprivredi, prehrambenoj industriji, ostalim proizvodnim djelatnostima, metalurškoj i drvnoj industriji, informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, robotici, kemijskoj industriji. - Svi ti projekti čiji je cilj otvaranje novih radnih mjesta i oporavak gospodarske aktivnosti mogu početi već potkraj 2020. i početkom 2021. - poručili su iz Vlade. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) svjesna je da je na raspolaganju golem iznos, no upozorava na problem koji smo već imali. U prošlome financijskom okviru najmanje smo od svih zemalja članica imali isplaćenih sredstava. - Sad moramo novac iz čak dvaju programa paralelno trošiti, što znači da paralelno moramo programirati njihovu potrošnju. Redoviti VFO počinje iduće godine, a EU nove generacije trebat će potrošiti najkasnije do 2023. - istaknula je Petra Sentić, direktorica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU.
Ona podsjeća na to da državna tijela imaju vrsne stručnjake za povlačenje europskog novca, no sada je vremena toliko da im treba pridružiti znanja i iskustva stručnjaka iz privatnog sektora i znanstvene zajednice. - Od Vlade očekujemo jaču suradnju na strateškim dokumentima, da se u stručnim skupinama ne ograničavaju propisanim brojem sudionika, nego da iskoriste sve znanje koje im se daje na raspolaganje kako bi uspješno planirali i proveli buduće projekte intervencija i razvoja - diplomatski je primijetila Sentić. Vlada je napravila prvi korak, radna je skupina za izradu plana osnovana, podsjećaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ali u postupak programiranja odmah se trebaju uključiti svi relevantni dionici (udruge, komore, poduzetnički centri...). - Slijedom partnerskog odnosa između Vladinih institucija i Hrvatske gospodarske komore i naša institucija može i spremna je sudjelovati u svim relevantnim aktivnostima u skladu s Vladinim procedurama i smjernicama za dva izvora financiranja iz europskih sredstava - poručili su iz Komore i dodali kako je važno samo to da se cijeli postupak programiranja ubrza kako bi sredstva bila dostupna već početkom sljedeće godine. Posla ima za sve, za Vladu i za realni sektor koji, premda zasad službeno nije uključen u pripremu Nacionalnog plana za oporavak, također ne smije sjediti skrštenih ruku i čekati da mu novac padne s neba. Kako napominje Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke Avelant i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU projekti, Vlada i druga mjerodavna tijela državne uprave dužni su stvoriti preduvjete za upotrebu europskog novca, odnosno izraditi strateške dokumente. No to nije jedina njihova zadaća. Druge zemlje predaju nacrte - Vlada treba kreirati novi sustav upravljanja i kontrole jer postojeći nije efikasan te osmisliti jednostavnije procedure. Korisnici, u koje se ubrajaju organizacije iz javnog, privatnog i civilnog sektora, trebaju jačati svoje kapacitete za pripremu i provedbu projekata. Dakle, slijedi veoma zahtjevno razdoblje za sve dionike tog procesa i svi oni moraju prepoznati koje su im slabosti te početi raditi na njimaporučila je Vela i dodala da je priprema ključan segment jer ako se ona kvalitetno ne obavi, nastaju veliki problemi u provedbi. Nažalost, u Hrvatskoj se često nedovoljno pozornosti posvećuje kvalitetnom planiranju i pripremi projekata te oni ne dolaze na evaluaciju dovoljno kvalitetni, no tijela u sustavu upravljanja i kontrole svejedno ih prihvaćaju.
Rezultat toga bude teško provediv projekt koji se mora mijenjati u više segmenata, što traži dodatne resurse i što na kraju nije dobro ni za koga. Ako pak pitate lobiste koji rade na relaciji Hrvatska - Bruxelles, vremena baš i nema napretek jer su neke zemlje, navodno, nacrte svojih planova već počele predavati Komisiji i Vijeću i već se počinju pripremati tereni za povlačenje prvih eura za spas europske ekonomije od koronakrize. - Sljedeći VFO treba dobro ispregovarati prije svega s realnim sektorom i jedinicama lokalne samouprave. Nacionalni plan treba biti rezultat međuresornog konsenzusa i međusektorskog dijaloga - upozoravaju lobisti koji na svoje oči vide gdje griješimo u početnim koracima: sve konce u rukama drži samo Vlada, bez realnog sektora, koji je pomalo inertan. Svoju priliku čekaju i gradovi, općine i županije, jedinice lokalne samouprave bile su, ako su se potrudile, veliki dobitnici prošlog VFO-a, a mnogi računaju na to da će se takva praksa nastaviti i dalje. Novca, poručuju, ima. Ako ga ima za državu, mora biti i za JLS-ove. No u izradu nacionalnih planova nisu uključeni. I oni, kao i gospodarstvo, čekaju prvi mig iz Vlade. Slavodobitno smo dočekali vijest o dodjeli golemoga novčanog iznosa za Hrvatsku, vrijeme je da pokažemo da taj novac znamo i možemo ne samo uzeti nego i pametno iskoristiti.