13.11.2020.
Neke
od ključnih značajki dogovora:
- povećanje prioritetnih programa u iznosu od 15 milijardi
eura u usporedbi s dogovorom od 21. srpnja na razini
Europskog vijeća kako bi se osiguralo da proračun EU-a i dalje ima ključnu
ulogu u potpori oporavku i da korisnici sredstava EU-a dobiju dostatna sredstva
za nastavak rada u ovim vrlo teškim vremenima
- dodatna sredstva u iznosu od 15 milijardi eura
dodjeljuju se nizu prioritetnih područja:
- Obzor Europa: 4 milijarde eura (do 79,9 milijardi eura
u cijenama iz 2018.)
- Erasmus+: 2,2 milijarde eura (do 23,4 milijarde eura u
cijenama iz 2018.)
- EU4Health: 3,4 milijarde eura (do 5,07 milijardi eura u
cijenama iz 2018.)
- Fond za integrirano upravljanje granicama: 1 milijarda
eura (do 6,5 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
- Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu
(Frontex): 0,5 milijardi eura (do 5,6 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
- prava i vrijednosti: 0,8 milijardi eura (do 1,6
milijardi eura u cijenama iz 2018.)
- Kreativna Europa: 0,6 milijardi eura (do 2,2 milijarde
eura u cijenama iz 2018.)
- Fond InvestEU: 1 milijarda eura (do 3,8 milijardi eura
u cijenama iz 2018.)
- Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju
(NDICI): 1 milijarda eura (do 71,8 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
- humanitarna pomoć: 0,5 milijardi eura (do 10,26
milijardi eura u cijenama iz 2018.)
- povećani mehanizmi fleksibilnosti kojima
se jamči da će proračun EU-a biti sposoban odgovoriti na nepredviđene
potrebe i tako biti prilagođen ne samo današnjoj stvarnosti, nego
i nesigurnoj budućnosti
- jasna obveza da će se 30 % proračuna EU-a, i u okviru
VFO-a i u okviru instrumenta Next Generation EU, utrošiti na borbu protiv
klimatskih promjena, što je najveći udio u dosad
najvećem europskom proračunu u paketu je posebna pozornost također
posvećena zaštiti biološke raznolikosti i pitanjima povezanima s
rodnom ravnopravnošću
- poboljšani mehanizmi za proračunsku zaštitu kako
bi se osiguralo da svaki euro završi ondje gdje je potreban. To uključuje
mehanizam uvjetovanosti i novi alat za prikupljanje transparentnih i
usporedivih informacija o krajnjim korisnicima sredstava EU-a
- detaljan plan za nova vlastita sredstva kako
bi se pridonijelo otplati kredita. U okviru tog plana Komisija se obvezala
da će do lipnja 2021. iznijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu
prilagodbu emisija ugljika, o digitalnoj pristojbi i o vlastitim
sredstvima na temelju sustava trgovanja emisijama. Komisija će predložiti
i dodatna nova vlastita sredstva, koja bi mogla uključivati porez na
financijske transakcije i financijski doprinos povezan s korporativnim
sektorom ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit.
S
obzirom na te elemente, sljedeći dugoročni proračun i instrument za oporavak
NextGenerationEU moći će nakon pandemije bolesti COVID-19 pomoći izgraditi
zeleniju, digitalniju i otporniju Europu koja će biti bolje prilagođena
trenutačnim i budućim izazovima.
Dodatnih
15 milijardi eura – izvori financiranja
Kako
je prethodno navedeno, tim sredstvima ojačat će se niz ključnih proračunskih
programa
koji
će se financirati:
- iz namjenskog mehanizma utvrđenog u Uredbi o VFO-u u
fiksnom iznosu od 11 milijardi eura za razdoblje 2022. – 2027.,
s godišnjim iznosima od 1,5 do 2 milijarde eura za razdoblje 2022. – 2026.
i preostalim iznosom do ukupno 11 milijardi eura za 2027. Točan godišnji
iznos ovisit će o novčanim kaznama za kršenje pravila tržišnog natjecanja
predviđenima u proračunu za prethodnu godinu, dok ukupan iznos od 11
milijardi EUR ostaje nepromijenjen. To znači da je veza između novčanih
kazni za kršenje pravila tržišnog natjecanja i namjenskog mehanizma indikativna
jer se stvarnim novčanim kaznama i dalje smanjuju doprinosi država članica
u godini u kojoj su predviđene u proračunu. Ne postoji izravna veza između
iznosa stvarnih kazni za kršenje pravila tržišnog natjecanja naplaćenih u
određenoj godini i doprinosa država članica namjenskom mehanizmu
- 2,5 milijarde eura iz razlika do gornjih granica VFO-a
- dogovoreno je i da će se u okviru programa Obzor Europa
na raspolaganje za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju
(NDICI) staviti sredstva u iznosu do 0,5 milijardi eura iz opozvanih
sredstava i sredstava vraćenih iz Instrumenta za ulaganja u afričke,
karipske i pacifičke zemlje (AKP) u iznosu od 1 milijarde eura.
Mehanizmi
fleksibilnosti
U
proračunu će se povećati mehanizmi fleksibilnosti kako bi imao
kapacitet za odgovor na nepredviđene potrebe. Zbog toga bi trebao biti
prilagođen ne samo današnjoj stvarnosti, nego i nesigurnoj budućnosti. Ti
mehanizmi uključuju niz instrumenata koji se temelje na strukturi koju je
Europsko vijeće dogovorilo 21. srpnja 2020.:
- Europski fond za prilagodbu globalizaciji:
s najvećim godišnjim iznosom od 0,186 milijardi eura u okviru tog fonda
osigurat će se potpora za ponovno uključivanje na tržište rada osoba koje
su izgubile posao zbog neočekivanih velikih uzroka restrukturiranja kao
što je financijska ili gospodarska kriza
- Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi:
s najvećim godišnjim iznosom od 1,2 milijarde eura u okviru te pričuve
omogućuje se brza financijska potpora EU-a u slučaju potrebe (npr. krizna
situacija nakon katastrofa velikih razmjera). Osim toga, 35 % tog
instrumenta zadržat će se za njegovu vanjsku komponentu, među ostalim i
zbog sve većih humanitarnih potreba
- Pričuva za prilagodbu Brexitu:
s ukupnim iznosom od 5 milijardi eura, cilj tog instrumenta je suzbijanje
negativnih posljedica u najteže pogođenim državama članicama i sektorima
- Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice kako
bi se omogućilo učinkovito upravljanje razlikama u okviru VFO-a
- Instrument fleksibilnosti:
s proračunom od 0,915 milijardi eura godišnje, povećanim s obzirom na
srpanjski dogovor u Europskom vijeću
Sigurnosni
mehanizmi proračuna EU-a koji osiguravaju da se sredstava troše pravilno
Proračun
EU-a već ima stabilan sustav koji jamči ne samo da se proračun EU-a troši u
skladu s pravilima, nego i da svaki projekt koji se financira iz proračuna EU-a
stvara dodanu vrijednost. Komisija će se na taj sustav oslanjati i ubuduće.
Osim
toga, sporazumom se predviđaju dva dodatna elementa koja će se uključiti
u paket instrumenata EU-a za zaštitu proračuna:
- mehanizam uvjetovanosti,
kako bi se prvi put osigurala zaštita, pa i preventivna, financijskih
sredstava EU-a od općih nedostataka u području vladavine prava. S
druge strane, taj mehanizam neće negativno utjecati na krajnje
korisnike Unijinih sredstava u predmetnoj državi članici
- integrirani i interoperabilni sustav informiranja i
praćenja, koji uključuje novi alat za prikupljanje
transparentnih i usporedivih informacija o krajnjim korisnicima sredstava
EU-a. U okviru tog sustava osigurale bi se učinkovite provjere sukoba
interesa, nepravilnosti, pitanja dvostrukog financiranja i nezakonite
zlouporabe sredstava.
Naposljetku,
Komisija će nastaviti surađivati s Europskim uredom za borbu protiv
prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), koji će i
dalje izvršavati svoje nadzorne i istražne ovlasti u odnosu na proračun EU-a.
Plan
za uvođenje novih vlastitih sredstava
Kako
je predloženo u svibnju 2020. i potvrđeno dogovorom Unijinih čelnika
21. srpnja 2020., Unija će oporavak financirati raspodjelom novca koji će
na tržištima pozajmljivati po uvjetima povoljnijima od onih koje bi mogle
dobiti mnoge države članice.
Kako
bi se pridonijelo otplati kredita, uvest će se nova vlastita sredstva
kao dopuna doprinosima država članica proračunu EU-a. Plan dogovoren
10. studenoga 2020. sadržava jasne obveze u pogledu vrste tih novih
vlastitih sredstava te vremenski okvir za njihov prijedlog i uvođenje:
- Komisija se obvezala da će do lipnja 2021. iznijeti
prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnoj
pristojbi kao novim vlastitim sredstvima, s ciljem njihova uvođenja
najkasnije do 1. siječnja 2023.
- Komisija će u proljeće 2021. preispitati i sustav EU-a
za trgovanje emisijama, uključujući njegovo moguće proširenje na sektor
zrakoplovstva i pomorski sektor. Do lipnja 2021. predložit će vlastita
sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama.
- Osim toga, Komisija će predložiti dodatna nova vlastita
sredstva, koja bi mogla uključivati porez na financijske transakcije
(uzimajući u obzir razvoj situacije u radu na pojačanoj suradnji koji je u
tijeku) i financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom ili novu
zajedničku osnovicu poreza na dobit. Komisija će raditi na izradi
relevantnih prijedloga do lipnja 2024.
Revizija
na sredini programskog razdoblja kao za proračun EU-a za razdoblje 2014. –
2020.
Proračun
EU-a za razdoblje 2021. – 2027. priprema se u izvanrednim okolnostima, a
namjera je pomoći Europi da nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 postane
zelenija, digitalnija i otpornija. Ova kriza, kao i druge krize u prošlosti,
pokazala je da je Europi potreban proračun zahvaljujući kojem može brzo
reagirati na nepredviđene okolnosti i pridonijeti pružanju europskog odgovora u
teškim vremenima.
Imajući
to na umu, u skladu s dogovorom od 10. studenoga Komisija se u izjavi
obvezala da će do 1. siječnja 2024. predstaviti reviziju dugoročnog
proračuna i, prema potrebi, prijedlog za njegovu izmjenu. To će Uniji
omogućiti prilagodbu proračuna kako bi mogla bolje odgovoriti na nove izazove
koji se mogu pojaviti do kraja 2023.
Sljedeći
koraci
Uredbu
o VFO-u i međuinstitucijski dogovor, koji su potvrđeni 10. studenoga, sada
moraju službeno donijeti Europski parlament i Vijeće u skladu sa svojim ulogama
i postupcima.
Istodobno
se mora nastaviti rad na konačnom donošenju svih ostalih elemenata paketa, uključujući
sektorsko zakonodavstvo i Odluku o vlastitim sredstvima.
Odluku
o vlastitim sredstvima, kojom će se Komisiji omogućiti pozajmljivanje, moraju
ratificirati i sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Europski parlament već je na plenarnoj sjednici u rujnu dao pozitivno mišljenje
o tom zakonodavnom aktu. Sljedeći je korak donošenje u Vijeću.
Istodobno
se moraju održati pregovori o godišnjem proračunu za 2021. Razdoblje mirenja od
21 dana, tijekom kojeg bi Europski parlament i Vijeće trebali postići dogovor,
traje od 17. studenoga do 7. prosinca.
Komisija
je i dalje u potpunosti spremna pratiti taj postupak. Očekujemo da će Europski
parlament, Vijeće i nacionalni parlamenti uložiti svaki napor kako bi osigurali
brzo zaključenje postupka. Brzo ostvarenje rezultata dugujemo svojim građanima,
posebno u vrijeme ovakve krize bez presedana.
Više
informacija dostupno je na poveznici:
Internetske
stranice o VFO-u