10.04.2020.
Sva
su komercijalna kružna putovanja do daljnjega obustavljena. Međutim, Europska
agencija za pomorsku sigurnost obavijestila nas je da će se u razdoblju od 8.
do 11. travnja Europi približiti 11 brodova za kružna putovanja, na kojima se
nalazi oko 8000 ljudi. Još se više građana EU-a, članova posade i putnika,
nalazi drugdje na brodovima u iščekivanju povratka kući.
Na
teretnim brodovima prevozi se svakojaka roba, od sirovina u rasutom stanju,
nafte i plina pa do kontejnera punih elektronike i aktivnih farmaceutskih
sastojaka potrebnih za proizvodnju lijekova. Pomorski promet ima ključnu ulogu
u međunarodnoj trgovini robom EU-a: čak 75 % robe kojom se trguje u EU-u
prevozi se morem. Kako bi naše gospodarstvo i dalje funkcioniralo u ovim teškim
vremenima, od najveće je važnosti da brodovi i dalje plove te da luke
normalno rade.
Luke
određene za zamjenu posade i zašto treba uspostaviti mrežu takvih luka
U
smjernicama se preporučuje da države članice i Komisija usklađeno rade na tome
da se u Uniji odredi niz luka u kojima bi se provodila brza zamjena posade. Te
posebno određene luke trebale bi geografski obuhvatiti čitavu Uniju i biti
povezane s operativnim zračnim lukama i željezničkim postajama. Prometne veze
za dolazne i odlazne posade te brza repatrijaciju pomoraca mogle bi se
osigurati u namjenskom ili redovitom zračnom i željezničkom prometu.
U
blizini luka određenih za zamjenu posade trebali bi postojati smještajni
kapaciteti gdje bi pomorci mogli čekati brod na koji se trebaju ukrcati ili
prijevoz kući zrakoplovom, vlakom ili brodom. Ti bi smještajni kapaciteti
trebali imati odgovarajuće prostore u kojima bi pomorci mogli provesti 14 dana
samoizolacije prije ukrcaja i nakon iskrcaja ako to predmetna država članica
zahtijeva i ako testiranje nije dostupno.
U
interesu je država članica da uspostave mrežu takvih luka i od njih EK traži da
ih predlože.
U
smjernicama se državama članicama predlaže da od brodara zahtijevaju da dostave
određene podatke o osobama na brodu, uključujući planirano odredište, prije
nego što brod stigne u luku. Tako će nacionalna tijela imati više vremena da
stupe u kontakt s konzulatima i veleposlanstvima kako bi se olakšala
repatrijacija tih osoba.
Za
repatrijaciju pomoraca ponajprije je odgovoran brodovlasnik; ako on ne poduzme
odgovarajuće mjere, odgovorna je država zastave broda. Ako je pomorac zdrav i
na njegovu brodu nema oboljelih od bolesti COVID-19, brodovlasnik je na temelju
Konvencije o radu pomoraca dužan vratiti pomorca u matičnu zemlju i pokriti
troškove repatrijacije. Ako pomorac ima simptome bolesti COVID-19 i ne može se
vratiti kući, brodovlasnik mora pokriti troškove zdravstvene skrbi, prehrane i
smještaja sve dok pomorac ne ozdravi.
Ovdje
potražite više informacija
o pravima pomoraca.
Pristaništa
za brodove za kružna putovanja (kruzere)
Ako
brod plovi pod zastavom države članice EU-a, država zastave trebala bi
putnicima i posadi dopustiti da se iskrcaju u nekoj od njezinih luka te pomoći
pri organiziranju repatrijacije i omogućivanju pristupa medicinskoj skrbi,
prema potrebi.
Ako
država zastave ne može ili joj nije praktično primiti brod, trebala bi brodaru
koji je organizirao kružno putovanje pomoći da dogovori aranžmane s drugim
državama članicama EU-a ili trećim zemljama. Pod tim se podrazumijeva da brod
na moru bude što kraće te da se za repatrijacije osiguraju dobra medicinska
infrastruktura i prometne veze.
Ako
brod plovi pod zastavom zemlje koja nije članica EU-a, države članice trebale
bi ga primiti iz humanitarnih razloga, pri čemu se preporučuje da se s brodarom
koji je organizirao kružno putovanje prije pristajanja dogovore o financijskim
i logističkim aspektima (npr. potrebna osobna zaštitna oprema, objekti za
karantenu, najam autobusa, čarter letovi). Ako takav dogovor izostane, države
članice trebale bi u svakom slučaju razmotriti siguran i brz iskrcaj svih
putnika i članova posade te im omogućiti povratak kući.
Karantena
za putnike/članove posade
Zahtjeve
u pogledu karantene određuje svaka pojedina država članica EU-a.
Ako
tijekom pristajanja bilo tko na brodu ima simptome kompatibilne sa simptomima
bolesti COVID-19 (uključujući nenadanu pojavu barem jednog od sljedećih
simptoma: kašalj, vrućica ili otežano disanje), o tome treba odmah obavijestiti
nadležno tijelo.
Osobe
za koje se sumnja da imaju virus trebale bi se iskrcati i izolirati te liječiti
na kopnu, ili ih treba izolirati na brodu (prema postupcima opisanima u
savjetima konzorcija „EU Healthy Gateways”) do nestanka simptoma, osim ako im
se stanje pogorša i zahtijeva hospitalizaciju na kopnu. Odluke o pojedinačnim
slučajevima donijet će nadležno tijelo države luke na temelju procjene rizika i
stanja u zajednici (faza ograničavanja ili faza ublažavanja).
Od
svih pojedinaca koji napuštaju brod treba zatražiti da prije napuštanja broda
ispune obrazac za lociranje putnika/člana posade, a kapetan bi taj dokument
trebao čuvati na plovilu najmanje mjesec dana. Nadležno tijelo trebalo bi prije
iskrcaja bilo kojeg pojedinca dati odobrenje na temelju procjene zdravlja te
osobe.
U
nekim bi slučajevima doista moglo biti bolje za članove posade i/ili putnike da
ostanu na brodu, pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće sanitarne mjere.
Kapetan broda i nadležna tijela države luke moraju zasebno procijeniti svaki
slučaj. Kad je riječ o brodovima za kružna putovanja, primjerice, trebalo bi
procijeniti može li se zrak za sustav klimatizacije uzimati isključivo izvana
(čime se smanjuje mogućnost širenja virusa) ili on recirkulira u unutrašnjosti
broda, što bi u nekim slučajevima moglo dovesti do zaraze dotad zdravih
putnika,
Uspostavljene
jasne procedure
Kako
bi se osiguralo pristajanje brodova za kružna putovanja Zaandam i Rotterdam na
Floridi 2. travnja, brodar je preuzeo odgovornost za organiziranje
repatrijacije i medicinske skrbi, dok je država zastave (Nizozemska) pružila
diplomatsku pomoć. Na temelju dogovora između organizatora kružnog putovanja i
lokalnih i saveznih tijela SAD-a svi su putnici najprije pregledani, a zatim se
zdravim putnicima dopustio povratak kući.
Ribarstvo
U
ribarstvu je zaposlen znatan broj međunarodnih članova posade, građana EU-a i
građana trećih zemalja; procjenjuje se da 8 % članova posade dolazi iz
zemalja izvan EU-a/EGP-a. Tim bi kritičnim radnicima trebalo olakšati putovanje
do i od ribarskih plovila te prelazak granice. Stoga se u smjernicama podsjeća
na važnost primjene nedavno donesenih Smjernica za mjere upravljanja granicama
radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga. Države članice
trebale bi olakšati tranzit ribara iz EU-a i ribara iz trećih zemalja koji
imaju boravište u EU-u kako bi se mogli vratiti kući.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznici:
Smjernice
Komisije za zaštitu zdravlja, repatrijaciju i putne aranžmane pomoraca, putnika
i drugih osoba na brodovima
Povezan
članak: https://www.euractiv.com/section/shipping/news/europe-braces-for-cruise-ship-arrivals/