Cilj je EU da taj postotak bude 10%, ali se napredak prema tom postotku slabije realizira nego što je očekivano unatoč širokom broju različitih mjera koje se poduzimaju u EU. Istovremeno se predviđa da će od budućih deset radnih mjesta samo jedno biti za one s niskim obrazovanjem. Za konkurentno gospodarstvo važno je da su građani svjesni nužnosti ulaganja u obrazovanje i unapređenje svojih vještina. Zato su ohrabrujući podaci istraživanja provedenog u Hrvatskoj koje kaže da većina građana (56%) smatra da su im potrebne više razine obrazovanja kako bi se plasirali na tržište rada, ali zabrinjava da čak 33% građana misli da obrazovanje nije važno. Tek je svaki drugi ispitanik sudjelovao u zadnjih 5 godina u nekom obliku dodatnog obrazovanja. U istom istraživanju sudjelovala su i poduzeća, a koja već sada vrlo malo trebaju zaposlenike samo s osnovnim obrazovanjem. Rano napuštanje školovanja je složeni fenomen koji je uzrokovan kumulacijom različitih osobnih, ekonomskih, geografskih, obrazovnih i obiteljskih razloga. To je poseban izazov jer za specifične i individualne razloge, treba pronaći jedinstveno ili globalno djelovanje. Upravo zbog kombinacije raznih faktora koji utječu na rano napuštanje školovanja potreban je multidisciplinarni pristup u rješavanju i to onaj koji treba ići iz teorije u praksu i to na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Takva suradnja i multidisciplinarni pristup znači uključivanje različitih dionika i to ne samo u kreiranje politika nego i provođenje. Ekonomski aspekt problema ranog napuštanja školovanja također je značajan pa zemlje EU procjenjuju da ih rano napuštanje školovanja po osobi košta od 100.000 do 200.000 eura pa do više od jednog milijuna Eura, primjerice u Finskoj i Norveškoj. Navedeno ukazuje da rano napuštanje školovanja postaje jedan od najvažnijih prioriteta u politikama, ne samo u EU nego širom razvijenog svijeta. Važno je reći da se na malo koja druga svojstva, primjerice obiteljske ili individualne karakteristike, može tako puno utjecati uz pomoć javnih politika, kao na postignuće u školovanju. Zato je ulaganje u obrazovanje mladih najpametnija osobna i društvena investicija. A dugoročna investicija u smanjenje ranog napuštanja školovanja je najbolja štednja. Ali da bi to bilo moguće potrebno je obrazovanje koje je dostupno, priuštivo i atraktivno. Problem ranog napuštanja obrazovanja u Hrvatskoj nije sustavno analiziran niti postoje odgovarajući mehanizmi pomoći i potpore mladima koji rano napuštaju obrazovanje ili su u riziku od napuštanja obrazovanja. Vrlo često udruge nastavljaju one aktivnosti za koje država nema resursa, sustava ili drugih uvjeta za provođenje takvih inicijativa. Tako je i jedna takva udruga, udruga Pragma, objavila publikaciju koja predstavlja svojevrsnu socijalnu inovaciju jer može potaknuti pozitivne društvene i obrazovne promjene. Nastala je kao rezultat niza projekata specijaliziranih za pomoć mladima koje udruga već duže provodi, a pokazalo se da je potrebna sustavna briga i suradnja svih dionika u radu s mladima. Publikacija „Potpora mladima, roditeljima i stručnjacima - sprječavanje ranog napuštanja školovanja“ ima cilj upoznati roditelje, stručnjake i donositelje političkih odluka s fenomenom ranog napuštanja školovanja u Hrvatskoj i kako djelovati. S ciljem prevencije ranog napuštanja školovanja publikacija je besplatno dostavljena svim srednjim školama u Hrvatskoj i dostupna je na stranicama www.udruga-pragma.hr . Anny Brusić direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika