Aktualno

Treći sastanak na vrhu istočnog partnerstva održat će se 28. i 29. studenoga 2013. u Vilniusu (Litva). Okupit će se šefovi država i vlada iz 28 država članica EU-a te Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine.
Sastankom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, koji će uz predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa predstavljati Europsku uniju. Domaćin sastanka bit će predsjednica Republike Litve Dalia Grybauskaite. Šest partnerskih zemalja predstavljat će predsjednik Armenije Serzh Sargsyan, predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev, predsjednik Gruzije Georgi Margvelashvili, ukrajinski predsjednik Viktor Yanukovich, moldovski premijer Iurie Leanca i ministar vanjskih poslova Bjelarusa Vladimir Makei.
(više informacija: IP/13/1169 - MEMO/13/1057 )

Nakon pokretanja kontrolnog mehanizma supsidijarnosti predviđenog u članku 7.2. Protokola br. 2., Europska komisija objavila je danas Komunikaciju u kojoj analizira i daje odgovore u vezi s argumentiranim mišljenjima nacionalnih parlamenata o sukladnosti prijedloga o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja s načelom supsidijarnosti (IP/13/709, MEMO/13/693). Nakon iscrpne analize argumentiranih mišljenja primljenih od 14 nacionalnih parlamentarnih ureda u 11 država članica o temelju načela supsidijarnosti, Komisije potvrđuje da je njezin prijedlog sukladan načelu supsidijarnosti ugrađenom u ugovore o EU-u te obrazlaže zašto je donijela odluku o zadržavanju prijedloga. Komisija potvrđuje da se bolja zaštita proračuna EU-a od prijevare može osigurati na razini Unije zbog njezina opsega i učinaka. Komisija će tijekom tekućeg zakonodavnog postupka ipak uzeti u obzir mišljenja nacionalnih parlamenata. Uspostava Ureda europskog javnog tužitelja izričito je propisano u Lisabonskom ugovoru (članak 86. UFEU-a). Tim člankom Ugovora predviđen je i poseban postupak za osnivanje tog Ureda: ako Vijeće ne donese odluku jednoglasno, skupina od najmanje devet država članica može postupak nastaviti na temelju pojačane suradnje.

Europska komisija odobrila je Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ 17. listopada 2013. čime je zaključen rad na definiranju strateškog okvira za korištenje EU fondova za prvih 6 mjeseci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Još u kolovozu Europska komisija službeno je odobrila Nacionalni strateški referentni okvir 26. kolovoza 2013. dok su Operativni programi „Promet“, „Zaštita okoliša“ i „Regionalna konkurentnost“ odobreni 6. rujna ove godine.

Ovi operativni programi temelj su za korištenje 450 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. No, to je samo uvod u ključnu fazu početka korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda iz kojih je za Hrvatsku u idućem programskom razdoblju 2014. - 2020. predviđeno ukupno 8,3 milijarde eura, tj. više od milijardu eura godišnje.

Još preostaje dovršiti proces akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU fondova, što je u završnoj fazi. Akreditacija sustava je preduvjet da Hrvatska dobije i 150 milijuna eura predfinanciranja za projekte započete u ovoj godini, a i bez tog novca ne očekuje se da ćemo biti neto uplatitelj u proračun EU, jer smo već ove godine 'u plusu' za oko 6 milijuna eura, što će se od iduće godine višestruko uvećati.

Vlada RH je u godinu i deset mjeseci podigla razinu ugovorenih sredstava u IPA programima sa 37 na 85%.

U Bruxellesu se danas i sutra održavaju Europski dani razvoja (događanje se uživo može pratiti ovdje). Na jutrošnjem svečanom otvaranju povjerenik Andris Piebalgs održao je pozdravni govor nakon čega je uslijedio govor predsjednika Barrosa (dostupan će biti naknadno). Prema mišljenju 66 % građana EU-a rješavanje problema siromaštva u zemljama u razvoju morao bi biti jedan od glavnih prioriteta Europske unije. Sedam od deset osoba (69 %) vjeruje da je pomaganje tim zemljama dobro i za EU i za njegove građane. To su neki od ključnih rezultata istraživanja Eurobarometra koje će biti objavljeno danas tijekom Europskih dana razvoja. Unatoč gospodarskoj krizi više građana EU-a voljno je skuplje plaćati namirnice i proizvode te tako pomagati zemljama u razvoju (48 % ispitanika, tj. 4 postotna boda više u odnosu na 2012.). Isto tako 83 % ispitanika smatra da je važno pomagati stanovnicima zemalja u razvoju, a 61 % da je potrebno povećati iznos pomoći.
(više informacija: IP/13/1131 )