Aktualno

Zagreb, 5. rujna 2016. - U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i izdavača Hanza Media održan je danas u prostorijama HUP-a četvrti u nizu okruglih stolova uoči nadolazećih izbora pod nazivom „Zdravstvo“.

Rasprava je održana u sklopu projekta „Prava pitanja“ kojega su pokrenula izdanja Hanza medije među kojima su Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Globus. U okviru tog projekta i temeljem dokumenta „HUP-ovih 7“ kojega smo javno predstavili i uputili parlamentarnim strankama na konferenciji za medije, održat će se četiri okrugla stola i završna konferencija na kojima će poslodavci i predstavnici političkih stranaka razgovarati o mogućim rješenjima ključnih problema koji ograničavaju gospodarski rast. „HUP-ovih 7“ zapravo je izbor najprioritetnijih među „HUP-ovih 16“ ključnih pitanja koja smo stranaka uputili uoči prethodnih izbora. Tada od stranaka nismo dobili zadovoljavajuće, već samo općenite odgovore oko načina na koji misle rješavati najvažnije probleme koji koče gospodarski oporavak i rast. Zato smo strankama ponovno uputili naša pitanja ali smo sada među njima izabrali one za koje smatramo da su najveći prioritet i da na njima treba početi raditi odmah već u prvoj godini mandata. Naravno, očekujemo da se i ostala pitanja rješavaju u narednim godinama mandata jer smatramo da bez toga nije moguće ostvariti dugoročan, održiv i dovoljno snažan rast.

Pozivamo Vas na četvrti okrugli stol u organizaciji HUP-a i izdavača Hanza media koji nosi naziv „Zdravstvo", a održat će se u ponedjeljak, 05. rujna 2016. s početkom u 10.00 sati, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Radnička cesta 52, Zagreb.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, liječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb reagirala je prema HRT-u, emisiji Hrvatska uživo povodom priloga o listama čekanja i stanju u KBC Split emitiranome 13. srpnja 2016.

Naime, ovim putem Udruga je željela ukazati na činjenicu da tvrdnja iznesena u prilogu o tome kako u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji samo jedan ultrazvučni uređaj za pregled krvnih žila i jedan MR uređaj, onaj u splitskome KBC-u – nije točna. Točno je da su to jedini uređaji unutar sustava javnoga zdravstva, međutim takvim uređajima raspolažu privatne ustanove na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Upravo svjesni ograničenih mogućnosti unutar sustava javnoga zdravstva HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb u više je navrata pozivala ministra zdravlja na održavanje zajedničkog sastanka kako bi se razgovaralo o suradnji privatnog i javnog sektora kroz korištenje opreme i resursa kojima privatne zdravstvene ustanove već raspolažu, a s ciljem smanjivanja listi čekanja i pružanja pravodobnijih i kvalitetnijih usluga građanima. Nažalost, od strane Ministarstva nije bilo odgovora na naše pozive iako se angažiranjem privatnih zdravstvenih ustanova s kojima i država i pacijenti imaju dugogodišnja pozitivna iskustva može, u vrlo kratkome roku, postići smanjenje listi čekanja, ali i smanjenje troškova u zdravstvu, a na dobrobit pacijenata i poreznih obveznika.

Na sve veću potrebu jačeg partnerstva i sinergije privatnog i javnog zdravstva kako bi se u vrijeme postojanja značajnih ograničenja u javnim budžetima zadržala visoka razina usluge za pacijente ukazuje i praksa diljem Europske unije. Sve je više zemalja koje prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav zbog čega jačaju suradnju privatnog i javnog sektora.

Rješenje postojećih problema u hrvatskome sustavu zdravstva nije isključivo u nabavci novih uređaja. Naime, ukupni trošak nabavke novih najsuvremenijih uređaja osjetno je viši od cijene samog uređaja i uključuje dodatne troškove uređenja prostora te educiranja osoblja za njihovo korištenje. Osim toga, nakon instaliranja u bolnicu HZZO svaki napravljeni pregled na nekom takvom uređaju plaća toj istoj bolnici u koju su smješteni uređaji koje je već platila država. Istodobno, u slučaju korištenja takve, suvremene opreme u privatnim ustanovama HZZO tj. država plaćaju samo obavljene preglede, dok je nabavka uređaja, educiranje osoblja i uređenje prostora trošak kojega snosi isključivo privatni vlasnik.

Za razliku od Hrvatske druge članice EU prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva.

Pritom su domaće privatne ustanove već nebrojeno puta dokazale da imaju znanja, mogućnosti i kvalitetu potrebnu za rad s pacijentima i za pružanje prijeko potrebne dopune javnom sektoru. No, privatne ustanove se i dalje potpuno neracionalno „guraju po strani“ iako su rezultati javnog sustava zbog njegove preopterećenosti sve porazniji.

Mišljenja smo da i u Hrvatskoj treba postojati sustav zdravstva koji koristi sinergije javnih i privatnih ustanova naravno uz uvjet ekonomske opravdanosti i zadovoljavajućeg omjera cijene i kvalitete te zadovoljavajuće razine usluge u svim dijelovima sustava u skladu sa zadanim medicinskim standardima.

Suradnja privatnih i javnih ustanova nipošto ne znači privatizaciju cjelokupnog sustava zdravstva već, upravo suprotno, omogućava da se racionalnijim korištenjem sredstava osiguranika, hrvatskim građanima omoguće kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb podržava obnavljanje opreme i ulaganje u hrvatske bolnice, ali smatra da ono mora biti strateški promišljeno, sustavno i racionalno. Nabavku 4 CT i 9 MSCT uređaja ukupne vrijednosti 67 milijuna kuna Udruga ne smatra takvim potezom i tim povodom upućuje i javni poziv Ministarstvu zdravlja na dijalog i suradnju u racionalizaciji troškova zdravstvenog sustava te podizanju kvalitete zdravstvenih usluga.