05.09.2016.
Zagreb, 5. rujna 2016. - U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i izdavača Hanza Media održan je danas u prostorijama HUP-a četvrti u nizu okruglih stolova uoči nadolazećih izbora pod nazivom „Zdravstvo“.
Rasprava je održana u sklopu projekta „Prava pitanja“ kojega su pokrenula izdanja Hanza medije među kojima su Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Globus. U okviru tog projekta i temeljem dokumenta „HUP-ovih 7“ kojega smo javno predstavili i uputili parlamentarnim strankama na konferenciji za medije, održat će se četiri okrugla stola i završna konferencija na kojima će poslodavci i predstavnici političkih stranaka razgovarati o mogućim rješenjima ključnih problema koji ograničavaju gospodarski rast. „HUP-ovih 7“ zapravo je izbor najprioritetnijih među „HUP-ovih 16“ ključnih pitanja koja smo stranaka uputili uoči prethodnih izbora. Tada od stranaka nismo dobili zadovoljavajuće, već samo općenite odgovore oko načina na koji misle rješavati najvažnije probleme koji koče gospodarski oporavak i rast. Zato smo strankama ponovno uputili naša pitanja ali smo sada među njima izabrali one za koje smatramo da su najveći prioritet i da na njima treba početi raditi odmah već u prvoj godini mandata. Naravno, očekujemo da se i ostala pitanja rješavaju u narednim godinama mandata jer smatramo da bez toga nije moguće ostvariti dugoročan, održiv i dovoljno snažan rast.
U četvrtoj panel raspravi o problemima zdravstvenog sustava RH govorili su Drago Prgomet, HDZ, Siniša Varga, Narodna koalicija, Ivan Bekavac, MOST Nezavisnih Lista te u ime HUP-a Marina Pulišić, JGL i Zoran Knežević, Poliklinika Vita.
Prvo pitanje moderatora Marka Biočine odnosilo se na liste čekanja, pri čemu je Drago Prgomet istaknuo: "Sve političke stranke inzistiraju na tome da zdravstveni sustav bude solidaran. Male države i mali narodi moraju zadržati princip solidarnosti po pitanju zdravstvenih usluga. To podrazumijeva da se ne može potpuno identična zdravstvena usluga pružiti nekome u Zagrebu ili u Baranji, ali bitno je da imaju jednake šanse dobiti jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu i to politika nastoji postići“.
Među vodećim strankama u zemlji nema suglasnosti ni oko pitanja smiju li liječnici iz javnog sektora zdravstva raditi "u fušu". Pokazala je to rasprava na okruglom stolu o zdravstvu, koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hanza Media, a koji je okupio velik broj sudionika, kako iz politike, tako i iz struke.
Naime, dok u Mostu smatraju da se liječnicima treba omogućiti da poslije redovnog rada u ordinacijama smiju raditi i privatno, u HDZ-u se tome protive, dok u Narodnoj koaliciji, predvođenoj SDP-om nude kompromisno rješenje, koje bi trebalo zadovoljiti i zagovornike i protivnike dvojnog rada liječnika.
- Moramo omogućiti da liječnici iz javnog zdravstva rade i privatno. Takva praksa, uostalom, postoji i u ostalim članicama EU. Jedino Kina zabranjuje dvojni rad liječnika - poručio je Ivan Bekavac iz Mosta, inače tehnički zamjenik ministra zdravlja. Dodao je kako takva praksa ide u korist i samih pacijenata jer se njome smanjuju liste čekanja, a pacijentima pruža mogućnost izbora.
- Ja se protivim dualnom radu liječnika. Nije dobro razmišljati o povećanju plaća liječnika na način da im se omogućuje i privatni rad. Postoje i drugi načini kako im se mogu povećati primanja - istakao je Drago Prgomet, koji je na okruglom stolu branio boje HDZ-a.
Dodao je kako njemu kao liječniku dolazi velik broj pacijenata s područja bivše Jugoslavije. Takvih liječnika u Hrvatskoj, istakao je, ima dosta, pa bi jedan od mogućih načina povećanja njihovih primanja bio i taj da im se plaće podebljaju za liječnje tog dijela pacijenata.
S druge strane, Siniša Varga iz SDP-a, koji je na okruglom stolu predstavljao Narodnu koaliciju, liječnicima koji, nakon što odrade svoj redovni posao, žele nešto dodatno zaraditi i javnosti nudi, kako je sam kazao, kompromisno rješenje: - Ako liječnici završe poslove koje moraju i ako nemaju listi čekanja, onda nema razloga da im se onemogući da rade i privatno - istakao je Varga, inače bivši SDP-ov ministar zdravlja.
No, iako među vodećim strankama u zemlji očito nema suglasnosti oko rada liječnika "u fušu", one se ipak slažu oko temljnih postavki zdravtsvenog sustava. Naime, opći je zaključak da se sve vodeće stranke zalažu za univerzalno dostupno zdravstvo i zdravstveni sustav koji se temelji na solidarnosti. To je, istakli su, i obveza koja proizlazi iz hrvatskog članstva u EU, čiji se zdravstveni sustav također temelji na načelima solidarnosti i univerzalnosti u pružanju usluga. Naravno, obuhvat zdravstvenih usluga pokrivenih zdravstvenim osiguranjem pritom varira od zemlje do zemlje.
- Mi ne odustajemo od univerzalno dostupnih zdravstvenih usluga i solidarne zdravstvene zaštite - naglasio je Prgomet.
- Solidarnost je najbolji oblik zdravstvene zaštite za svakog pojedinca. No, da bi takav sustav bio održiv, potrebno je imati barem 10 milijuna osiguranika. Hrvatska je daleko od te brojke i zato do novca za financiranje zdravstvenog sustava mora dolaziti i na druge načine - kazao je Varga.
- Hrvatska za javno zdravstvo izdvaja oko 24 milijarde kuna godišnje, no za to će već za koju godinu trebati 28 do 30 milijardi kuna. To su prava pitanja za hrvatsko zdravstvo - upozorio je Bekavac.
Raspravu je potaklo i pitanje Marka Biočine, moderatora okruglog stola i izvršnog urednika i komentatora Jutarnjeg lista, o listama čekanja. Biočina je priotom podsjetio da ljudi na listama čekanja za specijalističke preglede čekaju mjesecima, pa i godinama. No, Bekavac je istakao kako liste čekanja nisu hrvatski specijalitet.
I Zoran Knežević iz Poliklinike Vita, inače predsjednik HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, slaže se da liste čekanja nisu osobitost samo hrvatskog zdravstvenog sustava. - Švedska za zdravstvo puno više izdvaja od nas, ali liste čekanja za magnetsku rezonancu u njoj nisu ništa manje nego u Hrvatskoj - istakao je Knežević.
- Kada u Njemačkoj osnivate polikliniku, onda državi na raspolaganje stavljate barem 30 posto kapaciteta. Treba razmisliti kako kod nas napraviti sinergiju javnog i privatnog zdravstva, kako bi koristi imao i jedan i drugi sustav - istakao je Knežević. - Mi u Hrvatskoj na privatni biznis još uvijek gledamo kao na nešto što baš i nije najprihvatljivije - požalio se Prgomet.
Poveznica: http://www.hup.hr/okrugli-stol-u-organizaciji-hup-a-i-izdavaca-hanza-media-zdravstvo.aspx