23.06.2022.
Prijedlog akta
o obnovi prirode ključan je korak u izbjegavanju kolapsa ekosustava i
sprečavanju najgorih učinaka klimatskih promjena i gubitka biološke
raznolikosti. Obnavljanje močvarnih područja, rijeka, travnjaka, morskih
ekosustava i urbanih okoliša u EU-u te povratak vrsta koje u njima žive ključno
je i isplativo ulaganje u sigurnost opskrbe hranom, stabilnost klime, naše
zdravlje i dobrobit. Uz to, novi propisi usmjereni na kemijske pesticide dovest
će do smanjenja ekološkog otiska prehrambenog sustava EU-a, zaštititi zdravlje
i dobrobit građana i poljoprivrednih radnika te pomoći u ublažavanju
gospodarskih gubitaka koje smo već pretrpjeli zbog degradacije tla i gubitka
oprašivača uzrokovanog pesticidima.
Akt o
obnovi prirode ima svrhu popravljanja šteta u prirodi u Europi do 2050.
Komisija
danas predlaže prvi
zakonodavni akt koji je izričito usmjeren na obnovu prirodnih procesa u Europi, revitalizaciju 80 %
europskih staništa koja su u lošem stanju i oporavak prirode u svim
ekosustavima, od šuma i poljoprivrednih zemljišta do morskih, slatkovodnih
i urbanih ekosustava. U skladu s tim prijedlogom akta o obnovi prirode, pravno
obvezujući ciljevi u pogledu oporavka različitih ekosustava primjenjivat
će se na svaku državu članicu, uz postojeće zakone. Cilj je do 2030. mjerama
za oporavak prirode obuhvatiti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja
EU-a, a u konačnici te mjere proširiti na sve ekosustave kojima je potrebna
obnova do 2050.
Akt
predviđa da se postojeće provjerene mjere za oporavak prirodnih staništa kao
što su obnova divljine, ponovno pošumljavanje, ozelenjivanje gradova i
infrastrukture i uklanjanje onečišćenja primijene u velikim razmjerima.
Obnova prirode nije isto što i zaštita prirode i ne znači automatski i veći
broj zaštićenih područja. Iako je obnova prirode potrebna i u zaštićenim
područjima potrebna zbog njihova sve lošijeg stanja, ne moraju sva obnovljena
područja postati zaštićena područja. Većina njih neće biti zaštićena jer obnova
ne isključuje gospodarsku djelatnost. Obnova se odnosi na
život i proizvodnju zajedno s prirodom, i to vraćanjem veće biološke
raznolikosti svugdje, uključujući u područja u kojima se odvija gospodarska
aktivnost, primjerice šume kojima se gospodari, poljoprivredna zemljišta i
gradove.
Obnova
uključuje sve dijelove društva i donosi im koristi, a mora se odvijati u
uključivom procesu i ima posebno
pozitivne učinke za one čija egzistencija izravno ovisi o zdravoj
prirodi, uključujući poljoprivrednike, šumare i ribare. Zahvaljujući uslugama
ekosustava o kojima ovisi sigurnost opskrbe hranom, stabilnost
ekosustava, otpornost na klimatske promjene i sposobnost ublažavanja klimatskih
promjena te ljudsko zdravlje, ulaganje u obnovu prirode stvara
dodanu vrijednost od 8 do 38 eura za svaki potrošeni euro. To
podrazumijeva i veću zastupljenost prirode u našim krajobrazima i svakodnevnom
životu, što doprinosi zdravlju i dobrobiti ljudi te kulturnoj i rekreativnoj
vrijednosti okruženja.
U
aktu o obnovi prirode utvrdit će se ciljevi i obveze obnove za
široki raspon ekosustava na kopnu i moru. Ekosustavi s najvećim potencijalom
za uklanjanje i skladištenje ugljika te sprečavanje ili
smanjivanje utjecaja prirodnih katastrofa kao što su poplave
bit će među glavnim prioritetima. Novi akt temelji se na postojećem zakonodavstvu,
ali obuhvaća sve ekosustave i nije ograničen na Direktivu o staništima i
zaštićena područja mreže Natura 2000, jer je cilj da svi prirodni i
poluprirodni ekosustavi budu na putu prema oporavku do 2030. Za njegovo su
financiranje predviđena znatna sredstva EU-a: iz aktualnog višegodišnjeg
financijskog okvira oko 100 milijardi eura bit će namijenjeno
za bioraznolikost, uključujući obnovu.
Predloženi
ciljevi uključuju:
- preokretanje trenda smanjenja populacija
oprašivača do 2030. i povećanje njihova broja nakon toga
- sprečavanje neto gubitka zelenih gradskih
površina do 2030., njihovo povećanje od 5 % do 2050.,
pokrivenost krošnjama od najmanje 10 % u svim europskim gradovima i
predgrađima te neto povećanje zelenih površina koje su uklopljene u zgrade
i infrastrukturu
- u poljoprivrednim ekosustavima opće
povećanje bioraznolikosti i postizanje pozitivnog trenda stanja
travnjačkih leptira, poljskih ptica, organskog
ugljika u tlu i obilježja krajobraza visoke raznolikosti na poljoprivrednom
zemljištu
- obnovu i ponovno navodnjavanje isušenih tresetišta na
poljoprivrednim zemljištima i lokacijama eksploatacije treseta
- u šumskim ekosustavima, ukupno
povećanje bioraznolikosti i pozitivni trendovi za povezanost šuma, mrtvo
drvo, udio šuma raznolike dobne strukture, šumske ptice i zalihe organskog
ugljika
- obnovu morskih staništa kao što su
livade morske trave i dna sa sedimentima te obnova staništa
prepoznatljivih morskih vrsta kao što su dupini i pliskavice,
morski psi i morske ptice
- uklanjanje umjetnih prepreka na rijekama kako bi se do
2030. na najmanje 25 000 km rijeka ponovno uspostavio
slobodan protok.
Kako
bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva uz istodobno zadržavanje fleksibilnosti za
nacionalne specifičnosti, akt predviđa da države članice u bliskoj suradnji sa
znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću izrade nacionalne
planove obnove. Predviđena su posebna pravila o upravljanju (praćenje,
procjena, planiranje, izvješćivanje i provedba) koja će također pomoći
u donošenju politika na nacionalnoj i europskoj razini, čime bi se
osiguralo da nadležna tijela razmatraju povezana pitanja bioraznolikosti,
klime i izvora prihoda kao jednu cjelinu.
Prijedlog
predstavlja operacionalizaciju jednog od ključnih elemenata europskog
zelenog plana: Strategije za bioraznolikost za 2030., europske obveze da
vlastitim primjerom vodi u pitanjima preokretanja trenda gubitka biološke
raznolikosti i obnove prirode. To je ključan doprinos EU-a u kontekstu tekućih
pregovora o globalnom okviru za biološku raznolikost za razdoblje nakon
2020., dokumentu koji će se donijeti na konferenciji COP15 Konvencije o
biološkoj raznolikosti u Montréalu od 7. do 15. prosinca ove godine.
Stroga
pravila za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i osiguravanje održivijih
prehrambenih sustava do 2030.
Današnjim
prijedlogom za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida prelazimo s riječi na
djela u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti u Europi. Prijedlog će
pomoći u uspostavljanju održivih prehrambenih sustava u skladu s europskim
zelenim planom i strategijom „od polja do stola”, uz istodobno
osiguravanje trajne sigurnosti opskrbe hranom i zaštitu našeg zdravlja.
Znanstvenici
i građani sve su više zabrinuti zbog upotrebe pesticida i nakupljanja njihovih
ostataka i metabolita u okolišu. Prema završnom izvješću Konferencije o
budućnosti Europe, građani posebno traže da se pažnja posveti pitanju upotrebe
pesticida i rizicima od njih. Postojeća pravila u Direktivi o
održivoj upotrebi pesticida pokazala su se preslabima i
neujednačeno se provode. Osim toga, nije ostvaren dovoljan napredak u primjeni
integrirane zaštite bilja i drugih alternativnih pristupa. Kemijski
pesticidi štete zdravlju ljudi, uzrokuju smanjenje biološke raznolikosti u
poljoprivrednim područjima i zagađuju zrak, vodu i širi okoliš.
Komisija
stoga predlaže jasna i obvezujuća pravila:
- pravno obvezujuće ciljeve na razini EU-a i na
nacionalnoj razini kako bi se do 2030. za
50 % smanjila upotreba kemijskih pesticida i rizik od njih te
upotreba opasnijih pesticida. Države članice odredit će vlastite
nacionalne ciljeve smanjenja unutar definiranih parametara kako bi se
osiguralo postizanje ciljeva na razini EU-a. Stroga nova pravila o
suzbijanju štetnih organizama na način koji je prihvatljiv za okoliš: Novim
mjerama osigurat će se da svi poljoprivrednici i drugi profesionalni
korisnici pesticida u praksi provode integriranu zaštitu bilja (IPM), pri
čemu se najprije razmatraju alternativne ekološke metode sprečavanja i
suzbijanja štetnih organizama, a kemijski pesticidi mogu se upotrijebiti
kao krajnja mjera. Mjere uključuju i obvezno vođenje evidencije za
poljoprivrednike i druge profesionalne korisnike. Uz to, države članice
moraju utvrditi posebna pravila za usjeve kojima se utvrđuju alternative
kojim treba pribjegavati umjesto kemijskih pesticida.
- zabranu svih pesticida u osjetljivim područjima. Uporaba
svih pesticida bit će zabranjena na mjestima kao što su urbana zelena
područja, uključujući javne parkove ili vrtove, igrališta, rekreacijske
ili sportske terene, javne putove i zaštićena područja u skladu s mrežom
Natura 2000 te sva ekološki osjetljiva područja koja će se očuvati za
ugrožene oprašivače. Novim će se pravilima kemijski pesticidi
ukloniti iz naše blizine u svakodnevnom životu.
Prijedlogom
se postojeća
Direktiva pretvara u uredbu
koja će se izravno primjenjivati u svim državama članicama. Time će se
riješiti trajni problemi slabe i neujednačene provedbe postojećih pravila
tijekom posljednjeg desetljeća. Države članice morat će Komisiji
podnositi detaljna godišnja izvješća o napretku i provedbi.
Potpora
za promjene:
Paketom
ključnih politika pružit će se potpora poljoprivrednicima i drugim korisnicima
u prelasku na održivije sustave proizvodnje hrane, uključujući:
- nova pravila zajedničke poljoprivredne politike kako bi
se osiguralo da se poljoprivrednicima nadoknade svi troškovi povezani
s provedbom novih pravila u prijelaznom razdoblju od pet godina;
- konkretnije djelovanje kako bi se povećao izbor bioloških
i manje opasnih alternativa na tržištu;
- istraživanja i razvoj u okviru EU-ovih programa
Obzor za potporu novim tehnologijama i tehnikama, uključujući
preciznu poljoprivredu i
- akcijski plan za ekološku proizvodnju kako
bi se ostvarili ciljevi iz strategije „od polja do stola” koji se odnose
na pesticide.
U
ovoj tranziciji pomoći će i prijedlog o podacima o održivosti poljoprivrednih
gospodarstava te kretanja na tržištu u vezi s preciznom poljoprivredom,
kao što su prskalice integrirane u sustave geoprostorne lokalizacije i
prepoznavanja nametnika.
Ostvarivanje
ciljeva na globalnoj razini:
U
skladu sa svojom politikom održive upotrebe pesticida Komisija će uskoro prvi
put u povijesti predložiti mjeru koja se nastavlja na njezinu obvezu da pri
odlučivanju o maksimalnim razinama ostataka u hrani uzme u
obzir globalne okolišne aspekte. Uvezena hrana koja sadržava
mjerljive ostatke zabranjenih tvari s vremenom se više ne bi trebala stavljati
na tržište u EU-u. Time će se posredno poticati treće zemlje da također
ograniče ili zabrane upotrebu tih pesticida koji su već zabranjeni u EU-u.
Konkretno,
Komisija će se uskoro savjetovati s državama članicama i trećim zemljama o
mjeri kojom će se ostaci tiametoksama i klotianidina, dvije tvari za koje je
poznato da znatno pridonose smanjenju broja oprašivača diljem svijeta, smanjiti
na nulu. To su tvari koje više nisu odobrene u EU-u. Nakon donošenja mjere i
isteka određenih prijelaznih razdoblja uvezena hrana koja sadržava mjerljive
ostatke tih dviju tvari neće se više moći stavljati na tržište u EU-u.
Izjave
članova Kolegija
Izvršni
potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio
je: Čovječanstvo ovisi o prirodi – za zrak koji udišemo, vodu koju
pijemo, hranu koju jedemo, i život sam. I naše gospodarstvo također ovisi o
prirodi. Klimatske promjene i smanjenje biološke raznolikosti
ugrožavaju sam temelj našeg opstanka na Zemlji. Napredujemo u borbi protiv
klimatske krize, a danas dodajemo i dva akta koji predstavljaju golem korak
naprijed u sprječavanju prijetećeg ekocida. Obnova prirodnih procesa znači da
ćemo i dalje imati čist zrak, vodu i hranu te zaštitu od najgorih klimatskih
kriza. Smanjenje upotrebe pesticida također pomaže u oporavku prirode i štiti
ljude koji rade s tim kemikalijama.
Povjerenik
za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio
je: Europljani su jasno rekli da žele da EU zaštiti prirodu i vrati je
u njihove živote. Znanstvenici su također jasno rekli da nema vremena za
gubljenje i da vrijeme za uspješno djelovanje brzo ističe. Ekonomska računica
je također jasna: za svaki euro koji se potroši na obnovu, vratit će nam se
najmanje osam. To je bit ovog ključnog prijedloga, obnova biološke raznolikosti
i ekosustava kako bismo mogli živjeti i prosperirati zajedno s prirodom. Akt je
to za sve ljude u Europi i za buduće generacije, za zdrav planet i zdravo
gospodarstvo, prvi takve vrste u svijetu, i nadamo se da će na predstojećoj
konferenciji COP15 služiti kao primjer i inspiracija za visoku međunarodnu
predanost zaštiti biološke raznolikosti.
Povjerenica
za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides naglasila
je: Vrijeme je da promijenimo smjer kad je riječ o upotrebi pesticida u
EU-u. U pitanju je zdravlje naših građana i našeg planeta. Ovim prijedlogom
ispunjavamo očekivanja građana i preuzete obveze iz strategije „od polja do
stola” za izgradnju održivijeg i zdravijeg sustava proizvodnje hrane. Moramo
smanjiti upotrebu kemijskih pesticida kako bismo zaštitili naše tlo, zrak i
hranu, a u konačnici i zdravlje naših građana. Po prvi put zabranit ćemo
upotrebu pesticida u javnim vrtovima i na igralištima, čime ćemo osigurati da u
svakodnevnom životu budemo mnogo manje izloženi. U okviru zajedničke
poljoprivredne politike pružit će se financijska potpora poljoprivrednicima za
pokrivanje svih troškova koji proizlaze iz novih propisa u razdoblju od pet
godina. Nitko neće biti zapostavljen.
Sljedeći
koraci
O
oba će prijedloga sada raspravljati Europski parlament i Vijeće, u skladu s
redovnim zakonodavnim postupkom. Nakon donošenja učinak na terenu bit će
postupan: mjere obnove prirode trebaju biti uspostavljene do 2030., a ciljne
vrijednosti za pesticide dostignute do 2030.
Ovaj
prijedlog kao takav i njegovi učinci nemaju veze s neposrednim posljedicama
ruske agresije na Ukrajinu. Prijedlogom će se u srednjoročnom razdoblju
povećati otpornost Europe i sigurnost opskrbe hranom jer će populacije
oprašivača postati zdravije i brojnije, smanjit će se erozija tla i poboljšati
zadržavanje vode u tlu, a naš će prirodni okoliš postati čišći i sve manje
toksičan. Smanjit će se i ovisnost poljoprivrednika o skupim sirovinama kao što
su kemijski pesticidi, čime će se poduprijeti cjenovno pristupačna hrana za sve
Europljane.
Kontekst
Zdravi
i otporni ekosustavi osnova su naše dobrobiti i blagostanja jer osiguravaju
hranu, čistu vodu, ponore ugljika i zaštitu od prirodnih katastrofa,
uključujući i one uzrokovane klimatskim promjenama. Više od polovine svjetskog
BDP-a ovisi o prirodi i uslugama koje ona pruža, a više od 75 %
prehrambenih kultura u svijetu ovisi o oprašivanju koje vrše životinje.
Međutim,
bez obzira na njezinu važnost, trendovi
stanja prirode u Europi pokazuju alarmantno pogoršanje; više od
80 % staništa u lošem je stanju. Najpogođenija su močvarna
područja, tresetišta, travnjaci i staništa pješčanih dina. Močvarna
područja u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi smanjila su se za 50 % od
1970. Tijekom posljednjeg desetljeća populacije riba opale su za
71 %, a populacije vodozemaca za 60 %. Procjenjuje se da je u
razdoblju od 1997. do 2011. gubitak biološke raznolikosti doveo do gubitaka u
rasponu od 3,5 do 18,5 bilijuna EUR.
Procjena
učinka Zakona o obnovi prirode pokazala je da koristi od obnove prirode znatno
nadmašuju troškove. Procjenjuje se da su gospodarske koristi od obnove
tresetišta, močvarnih područja, šuma, vriština i grmolike vegetacije,
travnjaka, rijeka, jezera, morskih i aluvijalnih staništa te obalnih močvarnih
područja osam puta veće od troškova.
Prijedlogom
o održivoj upotrebi pesticida zamjenjuje se Direktiva
2009/128/EZ (SUD) o održivoj upotrebi pesticida kojom se željelo
postići održivu upotreba pesticida u EU-u uz smanjenje rizika i učinaka
upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i okoliš te promicati integrirane zaštite
bilja. Glavne
mjere iz Direktive odnosile su se na osposobljavanje korisnika i
distributera, inspekciju uređaja za primjenu pesticida, zabranu prskanja iz
zraka i ograničavanje upotrebe pesticida u osjetljivim područjima. U više
izvješća istaknuti su nedostaci u provedbi Direktive, koji su za rezultat imali
nedovoljno smanjenje upotrebe pesticida i povezanih rizika.
Tijekom konferencije
o budućnosti Europe građani iz cijele Europe i iz različitih sfera
društva preporučili su „drastično smanjenje kemijskih pesticida i gnojiva u
svim vrstama poljoprivrednih gospodarstava” i „razvoj održive poljoprivrede,
uključujući poštovanje prirode i radnika”. Današnjim paketom Komisija odgovara
na pet prijedloga i osam posebnih mjera koje su preporučili građani.
Više
informacija dostupno jena poveznicama:
Pitanja
i odgovori o obnovi prirode
Informativni
članak o aktu o obnovi prirode
Informativni
članak o biološkoj raznolikosti i otpornosti
Brošura:
Obnova prirode (postojeći projekti u državama članicama)
Pitanja
i odgovori na temu pesticida
Informativni
članak o smanjivanju rizika od pesticida i njihove upotrebe u Europi
Informativni
članak o održivijoj upotrebi pesticida u Europi
Informativni
članak o potpori poljoprivrednicima u smanjenju upotrebe kemijskih pesticida