23.03.2022.
Projekt je započeo 22. ožujka 2019. i trajao do 22. ožujka
2022., a financirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, s
ciljem primjene hrvatskog kvalifikacijskog okvira u stručnim studijima
računarstva. Konzorcij sačinjen od 12 partnera obuhvatio je čak 11
visokoškolskih ustanova - Visoko Učilište Algebra, Tehničko veleučilište u
Zagrebu, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Visoka škola za menadžment u
turizmu i informatici, Veleučilište u Bjelovaru, Fakultet elektrotehnike,
računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Fakultet elektrotehnike, strojarstva
i brodogradnje Split, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Visoka škola
za informacijske tehnologije, Veleučilište Velika Gorica i Veleučilište
Hrvatsko Zagorje, Krapina, dok je Hrvatska udruga poslodvaca predstavljala vezu
sa poslodavcima što je ključna odrednica hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Prvi je zadatak konzorcija bila izrada standarda
zanimanja – dokumenata koji definira kompetencije ključne za bavljenje
određenom profesijom. Provedeno je opsežno anketiranje poslodavaca kroz koje je
ispitano više desetaka poslodavaca kako
bi se utvrdilo što preciznije koji su trenutni zahtjevi tržišta odnosno koje
vještine i znanje moraju imati djelatnici na 5 ključnih poslova u segmentu
računarstva.
Kao krajnji rezultat izrađeni su
standardi zanimanja: (1) Programer/programerka, (2) Sistem inženjer/Sistem
inženjerka, (3) Stručnjak/Stručnjakinja za izradu računalnih igara, (4)
Stručnjak/Stručnjakinja za internet stvari i (5) Stručnjak/Stručnjakinja za
podatkovnu znanost.
Druga faza projekta uključivala je izradu standarda
kvalifikacija. Standard kvalifikacije predstavlja dokument koji definira
ključne ishode učenja koje mora sadržavati svaki program koji vodi do te
kvalifikacije. Izrađeni standardi kvalifikacija ujedno predstavljaju obavezu
svih ustanova uključenih u konzorcij da prilagode svoje studijske programe tim
standardima, a što je ujedno predstavljalo treću, završnu, fazu projekta.
Cijeli
proces u konačnici znači da će svaki student koji stekne kvalifikaciju istog
imena imati ista obavezna znanja i kompetencije bez obzira na kojem hrvatskom
fakultetu je tu kvalifikaciju stekao. Visokoškolske ustanove i u budućnosti će
se razlikovati te će neke nuditi kvalitetnije studije koji će dati šira
temeljna znanja, više praktične primjene, veći naglasak na istraživački rad ili
povezivanje s industrijom, kao i bolje savladane osnovne obavezne kompetencije
od onih drugih, ali svi će studiji morati biti usmjereni na stjecanje obaveznih
ishoda učenja.
U
okviru projekta razvijeno je čak 9 standarda kvalifikacija u području
stručnih studija računarstva čime su pokrivene sve ključne kvalifikacije u
području primijenjenog računarstva.
„Primjena hrvatskog kvalifikacijskog okvira kao
reformskog instrumenta je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo budući
da je njegov glavni zadatak postizanje veće usmjerenosti obrazovnog sustava
prema poslodavcima i stvarnim radnim mjestima odnosno postizanje kvalitetnije
povezanosti obrazovanja s tržištem rada, što je jedna od gorućih boljki
hrvatskog školstva. Dodatni problem koji primjena hrvatskog kvalifikacijskog
okvira rješava je i pitanje usporedivosti kvalifikacija. Danas nažalost imamo
situaciju u kojoj dva studenta sa istom kvalifikacijom stečenom na različitim
fakultetima imaju sasvim različita znanja. Jasno je da takvo stanje predstavlja
teškoću poslodavcima prilikom zapošljavanja budući da bez dubljeg poznavanja
kurikuluma studija s kojeg student dolazi poslodavac ne može znati koje je
vještine potencijalni kandidat za posao uopće trebao steći tijekom svojeg
studiranja“, rekla je Jasminka Martinović, direktorica granske udruge HUP
ICT. „Posebno smo zadovoljni što je novim Zakonom o obrazovanju odraslih
metodologija HKO prenesena i na područje cjeloživotnog obrazovanja. To
predstavlja veliki zalogaj za sve ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih
jer će morati svoje programe uskladiti prema HKO-u, ali u konačnici to će
rezultirati još kvalitetnijim obrazovnim programima koji će više odgovarati
potrebama poduzetnika. Također, HUP posebno pozdravlja odluku Ministarstva rada,
mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da se vaučeri namijenjeni
obrazovanju zaposlenih i nezaposlenih pojedinaca za stjecanje digitalnih i
zelenih vještina, a koji će se u vrijednosti od 300 milijuna kuna financirati
iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nasloniti na HKO metodologiju. To
znači da će EU sredstva, a to su u konačnici i sredstva naših poreznih obveznika
biti usmjerena na financiranje edukacija koje će biti prilagođene potrebama
tržišta rada“