Predstavnici „proizvodnje“ odnosno svi oni koji rade u nautičkom sektoru pa u toj grani gospodarstva (pro)daju svoje usluge, na prvom hrvatskom Nautičkom forumu na Adriatic Boat Show-u u Šibeniku održanom 16. rujna 2010., složni su u jednom: nautički sektor stagnira i to manjim dijelom zbog recesije a većim zbog državnih propisa, predugog administriranja, velikih nameta i sličnog. Najizravnije o tome je progovorio Roko Vuletić dopredsjednik Udruge nautičkog sektora HUP-a koji tvrdi da je stagnacija počela s 2008. godinom, umjesto da to danas bude jedna od ključnih hrvatskih poluga izlaska iz recesije. Za rast nautičkog sektora potrebno je dvoje: vez i brod. Iako je Strategija razvoja nautičkog turizma predvidjela izgradnju novih 15 tisuća vezova do 2018. godine još se i ne zna na kojim sve lokacijama. Do sada je sagrađeno tek 1000 vezova i samo jedna marina – i zatvorena jer nema potpunu dokumentaciju. Što se tiče broda - prodaja u Hrvatskoj pala je za 90 posto“ - tvrdi Vuletić. Stagnaciju uzrokuju preveliki nameti, PDV iznosi 23 posto za razliku od 10 posto u turističkoj djelatnosti, preskupe su koncesije. Naša konkurencija u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori - kaže Vuletić, ponaša se skroz suprotno, intenzivno se grade marine praktički za naše goste, one koji će ploviti našim dijelom Jadrana, a zna se da najveći trošak rade tamo gdje im je vez, a ne tamo gdje plove. Umjesto da ubiremo veliki novac, mi to prepuštamo drugima - izričit je bio Vuletić. I još o plovilima: prodaja, pa tako i gradnja, pada, a razlog su bile najprije enormne trošarine a sada najava poreza na imovinu koji će se odnositi i na brodice i jahte. Od jeseni, plovilo pod hrvatskom zastavom bit će opterećeno s najmanje tri, a možda i četiri poreza. Štetu od poslovne politike koja udara ovakav tempo nautičkom sektoru u konačnici trpe svi. Slabije rade domaća brodogradilišta, servisi, gube marine, ne obnavljaju se flote, gubi Registar brodova, osiguranja, nema gradnje novih vezova i zapošljavanja - kaže Roko Vuletić. Poseban problem nastat će prilikom ulaska u EU. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno 30 tisuća plovila pod stranom zastavom koja nisu platila porez niti u jednoj zemlji EU. Hrvatska u ovom trenutku za njih porezna oaza. Kad uđe u EU morat će platiti porez u nekoj od zemalja Unije - naravno da to neće biti Hrvatska u kojoj je PDV viši nego u drugim zemljama. Vuletić potsjeća na primjer Malte koja je ulaskom u EU osigurala privremeni PDV za plovila u iznosu od 6 posto pa su svi građani EU koji su tamo imali brodove posegnuli za malteškom zastavom i tamo platili PDV. Kad bi Hrvatska iskoristila tu mogućnost i to s PDV-om od 10 posto bio bi to jednokratni prihod od 150.000.000 eura u državni proračun. Nautički sektor zbog ovih i još niza drugih problema koji koče njegov rast traži hitno oživotvorenje Strategije razvoja, promjenu porezne politike i hitne pripreme za ostvarenje prijelazne stope PDV-a prilikom ulaska u EU, obradu i objavu podataka o stvarno ubranoj trošarini u prvih 6 mjeseci 2010. godine, a traže i striktnu primjenu zaključaka s dogovora rukovodstva HUP-a i premijerke Jadranke Kosor na kojem je jamčeno da se više niti jedna promjena zakona ili propisa iz domene nautičke djelatnosti neće dogoditi bez da se rasprave sa stručnjacima iz nautičkog sektora- što u cijelosti nije ispoštovano. Udruga nautičkog sektora HUP-a, drugog dana sajma, 17. rujna 2010. , održala je i sjednicu Izvršnog odbora udruge. Na sjednici su ponovljeni zahtjevi udruge upućeni Vladi o formiranju ekspertne skupine s predstavnicima Vlade, nadležnih ministarstava i HUP-a koji bi izradili prijedlog mjera s jednim ciljem: ostvariti stopu rasta od 20 posto u idućih 5 godina.