17.09.2021.
Na panelu su uz ministra Zdravka Marića,
sudjelovali i predsjednik uprave Pliva Hrvatska i predsjednik HUP-a Mihael Furjan, a kao počasni gost panelu se
pridružio Arturo Bris, profesor financija na Institute for Management
Development IMD-u i direktor IMD World Competitiveness Centera, koji je uvodno
održao i predavanje s ključnim pokazateljima važnim za poziciju Hrvatske na IMD
ljestvici:
“Ohrabruje nas što vidimo da kao zemlja prepoznajete važnost
konkurentnosti za postizanje prosperiteta, uspjeha i kvalitete življenja.
Konkurentnost definiram kao sposobnost države da kroz javne i privatne
institucije generira poslove, kvalitetu života i prosperitet za ljude. Mjerimo
ju kroz četiri stupa: gospodarski
rezultat, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i
infrastruktura. U Hrvatskoj mjerimo dosta niske rezultate u svim ovim
područjima. Moramo se zapitati, zašto je Hrvatska, kao europska država, s dugom
poviješću, s dobrim managerima i institucijama, zemlja s europskim demokratskim
standardima, našla posljednja po kvaliteti privatnog sektora. Prije svega tu
moram spomenuti pesimizam privatnog sektora koji se reflektira u slijedećim
faktorima, u kojima je Hrvatska rangirana ili zadnja ili predzadnja: kvaliteta
uprava društva, fleksibilnost i prilagodljivost, kredibilnost managera,
privlačenju i zadržavanju talenata, kompetencijama višeg managementa...“ -
kazao je Arturo Bris, direktor IMD World Competitiveness Centera.
Panel koji je uslijedio nakon izlaganja moderirao je
član predsjedništva udruge MBA Croatia, gospodin Ivan Kurtović.
„Svjesni smo pozicije Hrvatske na ljestvici konkurentnost
i ona nam služi kao nit vodilja za poboljšanja u području investicijske klime i
ukupnog gospodarskog uspjeha. Nema države bez privatnog sektora, ali, i to je
bilo vrlo vidljivo u ovim pandemijskim
vremenima da to funkcionira obostrano tj. da nema ni kvalitetnog privatnog
sektora bez države. Zato moramo raditi na suradnji i balansirati naše zahtjeve
prema većem međusobnom razumijevanju.“ - izjavio je ministar financija,
Zdravko Marić
Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i
predsjednik Uprave Pliva Hrvatska, osvrnuo se na objavljene rezultate:
„Teško mi je prihvatiti da se hrvatski privatni sektor nalazi na 64. mjestu ove ljestvice. Imamo mnogo vrlo konkurentnih kompanija poput Infobipa, Nanobita, Rimca, no nažalost je premalo takvih primjera. Dolazim iz kompanije koja posluje na svim kontinentima i mi se interno uspoređujemo s drugim zemljama. Drago mi je vidjeti da često upravo u Hrvatskoj ostvarujemo prestižne rezultate, a znam da i druge međunarodne kompanije izrazito cijene kolege iz naše zemlje koji se svakodnevno dokazuju u globalnoj konkurenciji. Nedostaje nam globalnih igrača pa često kasnimo s uvođenjem najboljih menadžerskih praksi, novih tehnologija i kreiranjem proizvoda visoke dodane vrijednosti. U Hrvatskoj još uvijek imamo preveliku ovisnost privatnog sektora o javnom kao i prostora za unapređenje porezne politike, pogotovo oporezivanje rada, pravne sigurnosti te smanjivanje administracije. Voljeli bismo to promijeniti i svim sektorima pružiti jednaku priliku za razvoj poduzetništva.“
Razgovor je obuhvatio i temu EU fondova kao i poreznu
politiku.
Po pitanju EU fondova, svi se sugovornici slažu u tome da
su oni prilika koju ne smijemo propustiti:
„Fondovi su nam do sada uvelike pomogli u financijskom
smislu, posebno kad uzmemo u obzir koliko smo sredstava povukli, a koliko
uplaćujemo kao zemlja Europskoj uniji. Moramo sada gledati što je ispred nas -
imamo veliku priliku u sljedećoj omotnici, posebno mislim na Next Generation i
Plan oporavka. Optimističan sam ne zbog novca, već zbog načina na koji trebamo
iskoristiti ova sredstva - on podrazumijeva reforme i investicije, što nam je
kao zemlji ključno.“ - dodao je ministar Marić
Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, osvrnuo se i na visoka
opterećenja na rad koja su u Hrvatskoj značajan teret poduzetnicima te
sprječavaju razvoj stručnjaka i radnih mjesta visoke dodane vrijednosti:
„I dalje imamo prostora za poboljšanje po pitanju porezne politike i oporezivanja srednjih i viših plaća. Bruto plaće su visoke iako one u netu zaostaju za usporedivim zemljama, tj. naše porezno opterećenje rada je i dalje preveliko. Voljeli bismo to promijeniti i svim sektorima pružiti jednaku priliku za razvoj poduzetništva kako bismo se maknuli od dosadašnje rentijerske politike, što nam je ključno za pozicioniranje prema našim konkurentima.“ - istaknuo je Furjan