Vijesti

Zagreb, 28. lipnja 2016. - Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava ukidanje pa ni privremenu obustavu mjera aktivnog zapošljavanja kao što je stručno osposobljavanje tzv. SOR.

U utorak, 28. lipnja 2016., u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, održan je sastanak predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca s delegacijom iz Kirgistana, te njihovim domaćinima u Hrvatskoj, tvrtkom Sense Consulting. Tema sastanka je bila Dijalog poslovnog sektora s državom, pri čemu su predstavnici HUP-a delegaciji iz Kirgistana, sastavljenoj od 10 članova, visokih predstavnika državnih institucija tj Jedinice za regulatornu reformu Vlade Kirgistana, te članovima tamošnjih ministarstava pravosuđa i ekonomije, izložili rad Hrvatske udruge poslodavaca, s naglaskom na utjecaj HUP-a kako na donošenje tako i na izmjene i dopune zakona od bitnog značaja za poslodavce u Hrvatskoj.

U Dublinu je održana Konferencija na temu prekarnog rada u novim državama članicama Europske unije. Pod pojmom prekarni rad uzimaju se nesigurni oblici rada, odnosno u većini slučajeva atipični oblici rada kojih ima sve više i koji prema mišljenju sindikata uzrokuju sve veću dulanost tržišta rad. Stav HUP-a na konferenciji je iznijela Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala te je naglasila da hrvatsko zakonodvstvo ima izuzetno mali broj atipičnih oblika rada, te da se i takvi oblici, zbog različitih razloga, rijetko koriste.

Hrvatska udruga poslodavaca zagovornik je svih aktivnosti i mjera koje dovode do administrativnog rasterećenja gospodarstva te uklanjanja svih barijera koje utječu na rast gospodarstva i smanjuju potencijal za privatne investicije i zapošljavanje. Visoki troškovi regulacije oduzimaju gospodarskim subjektima kapital koji bi ponajprije uložili u nove aktivnosti na tržištu, umjesto na neopravdane administrativne obveze koje predstavljaju uteg poslovanju.

Republika Hrvatska obvezala se u okviru europskog semestra donositi godišnje akcijske planove za rasterećenje gospodarstva, a HUP je od samog početka uključen u cijeli proces i aktivno suradnju s Ministarstvom gospodarstva unutar procesa screeninga i mjerenja troškova regulative za poslovanje.

Visoko administrativno opterećenje gospodarstva ključni je faktor nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva i nedostatne razine poslovne i ekonomske slobode. HUP je stoga iznimno aktivno upozoravao kako je primarna uloga javne uprave razviti sustav javnih politika koje će se usmjeriti na regulatornu reformu, sa svrhom povećanja konkurentnosti i slobode poslovanja u gospodarstvu.

Slijedom navedenoga, s velikim odobravanjem HUP je pozdravio i iznimno aktivno se uključio u projekt Ministarstva gospodarstva unutar kojeg su se primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje troška regulacije temeljem brojčanih pokazatelja i analiza izradili prijedlozi za snižavanje administrativnog opterećenja, odnosno ukidanje pojedinih regulatornih prepreka kako bi se rasteretilo gospodarstvo i poduzetnicima olakšalo poslovanje.

Nakon procesa prikupljanja mišljenja u kojem je HUP, uz aktivno uključenje svojih članova sudjelovao te sustavnog praćenja i analize prikupljenih podataka, Ministarstvo gospodarstva izradilo je prijedloge mjera kojima se mogu postići administrativne uštede gospodarstvu za 20% do kraja 2016.g. u područjima koja su bila obuhvaćena prvom fazom projekta, a to su: pokretanje poslovanja tj. otvaranje d.o.o./j.d.o.o. i obrta, zaštita na radu, sanitarni i zdravstveni uvjeti, energetska učinkovitost u gradnji, trgovina i posredovanje u prometu nekretnina.

Temeljem navedenog prijedloga Vlada RH treba uskoro donijeti Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva i uklanjanje regulatornih prepreka slobodi tržišta usluga.

Ministarstvo gospodarstva nastavlja s aktivnostima koje su započete ovim projektom, koji će se proširiti i na druga područja u kojima će se također predlagati mjere kojima bi se rasteretilo gospodarstvo i na taj način povećala njegova konkurentnost na globalnom tržištu.

Hrvatska udruga poslodavaca nastavit će aktivno sudjelovati u svim navedenim aktivnostima, dostavom konkretnih prijedloga za uklanjanja ključnih regulatornih prepreka slobodi tržišta usluga u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga, rezultati kojih bi do kraja 2018. g. trebali za minimalno 25% smanjiti troškove poduzetnika u navedenim područjima.