„Mi smo kompletirali sastave nagodbenih vijeća, spremni su svi potrebni obrasci, a formirali smo i pregovarački tim koji će voditi pregovore ispred Vlade. Na provedbi zakona angažirali smo ukupno 500 ljudi, a cilj je da što prije napravimo reda u gospodarstvu koji će i poslodavcima olakšati poslovanje“, rekao je Slavko Linić, ministar financija. Kako je otkrio ministar, od stupanja Zakona na snagu podneseno je nešto više od 200 zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe. Ministar je tu brojku ocijenio skromnom i apelirao na HUP da svoje članove informira o novim mogućnostima koju donosi zakon. Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a, izrazio je podršku Vladi u namjeri da se riješi problem insolventnosti i nelikvidnosti te je naglasio da su dijalog i konzultacije u procesu pripreme zakonske regulative bitne za poslovni sektor jer osiguravaju ispunjavanje ciljeva koje zakoni žele postići. Ministar Linić je rekao kako je interes države u procesima predstečajne nagodbe isključivo podržati mogućnost opstanka tvrtki dužnika i zadržavanja što većeg broja radnih mjesta pa će se u pregovorima maksimalno prilagođavati ostalim vjerovnicima, otpisujući kamate na dug tvrtki pa i djelomično sam dug tvrtki koje imaju šansu nastavka poslovanja. Kako bi nakon provedenog procesa predstečajne nagodbe tvrtka bila sposobna ponovno nastaviti s poslovanjem, Ministarstvo financija je započelo pregovore s HNB-om da osigura sredstva kako bi HBOR bio u mogućnosti ulaziti u dokapitalizacije tvrtki koje su pokrenule predstečajnu nagodbu. Također, kazao je ministar, banke su kao jedni od najvećih vjerovnika potvrdile svoju volju u sudjelovanju u nagodbama, a ministar od njih očekuje također spremnost na otpisivanje kako kamata tako i dijela potraživanja. Kako ni država nema interesa uključivati se aktivno u vlasništvo tih tvrtki, a to će u velikoj mjeri izbjegavati i banke, ministar je i od HUP-a zatražio pomoć u traženju novih vlasnika spremnih za ponovno dizanje posrnulih tvrtki. Od HUP-a je zatražio i formiranje tima koji će aktivno pratiti pregovore i zastupati interese poduzetnika vjerovnika u samim procesima nagodbe. Ministar je naglasio da je i Vladi i poduzetnicima i bankarima u cilju dogovoriti se oko sudbine najvećih kompanija koje su posrnule a imaju šansu na tržištu. Takvih tvrtki je 500-tinjak, oni zapošljavaju velik broj ljudi i tu svi moramo biti maksimalno odgovorni i kooperativni, rekao je ministar. Naglasio je da je uvođenje instituta predstečajne nagodbe prilika brzog oporavka tvrtki u problemima. Država kao vjerovnik od tog datuma neće imati razumijevanja i krenut će u otvaranje stečajnih postupaka dužnika, naglasio je ministar Linić. Kako je napomenuo ministar, cilj Vlade je da se tvrtkama s potencijalom, a u dogovoru sa svim vjerovnicima i HBOR-om, omogući povećanje omjera vlastitog kapitala i duga u procesu predstečajne nagodbe, sa sadašnjih 15-tak na 25 do 30 posto. Kad se otvori predstečajna nagodba, unutar 120 dana, koliko traje proces nagodbe vjerovnika, nitko od vjerovnika neće moći blokirati poslovni račun tvrtke. U slučaju da se netko od vjerovnika ne prijavi sa svojim potraživanjima, neće moći poduzimati nikakve pravne radnje s njima dok god traje proces provedbe, a on se može odužiti na maksimalno 5 godina. Predstečajna nagodba će se smatrati važeća pristane li na nju 51 posto vjerovnika, čime se otklanja mogućnost da neki od manjih vjerovnika koči proces nagodbe. Ministarstvo financija priprema izmjene i dopune Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koje bi se trebale uskoro naći u proceduri donošenja.