Uvođenje novog poreza na dobit zaustavit će investicije i rast plaća

Hrvatska Vlada priprema novi porez na dobit uz  poreznu stopu od 33 posto. Plan je izračunati prosječnu dobit u posljednje četiri financijske godine od 2018.-2021. godine i usporediti je s dobiti 2022. godine. Na svu dobit koja je 20 posto veća od prosjeka naplaćuje se dodatni porez od 33 posto.  

Hrvatsko gospodarstvo posluje u izvanrednim makroekonomskim okolnostima. Uz divljanje cijena energenata i inflaciju gospodarstvo se bori za preživljavanje pa bi širenje dodatnog poreza na dobit na industrije izvan energetskog sektora, a što nije preporuka Europske Komisije, bilo potencijalno pogubno za hrvatsko gospodarstvo.

„HUP je kategorički protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja. U ovom trenutku uvođenje novog poreza na dobit koji će se primjenjivati na industrije izvan energetike vidimo kao dodatni pritisak na gospodarstvo, koje ionako posluje u teškim uvjetima. Mišljenja smo da nema potrebe za povećanjem poreznog tereta, kao ni za dodatnim usložnjavanjem poreznog sustava. Uvođenje ovog poreza sigurno će zaustaviti investicije kao i spriječiti daljnji rast plaća. Zato apeliramo na Vladu da odustane od takve namjere te nastavi razgovore s gospodarstvenicima o mjerama za prevladavanje krize.

Sigurnost i predvidljivost ključni su za izvanredna vremena i zato od Vlade očekujemo nastavak razgovora o mjerama koje ističu krajem ožujka, a ne nove poreze. Osobito je upitno što se novi porez uvodi u uvjetima u kojima su proračunski prihodi pod kontrolom.

Hrvatska i u ovoj krizi mora pametno manevrirati kao što je to činila za vrijeme korona krize kako bi iz svega izašli s još snažnijim gospodarstvom, a koje je temelj za boljitak života svih građana. Novi porez sigurno nije korak u tom smjeru“, poručuje glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.

Dodatno, u slučaju konačne odluke o uvođenju novog poreza i na industrije izvan energetskog sektora, a što se u preporuci Europske Komisije ne navodi, ističemo kako takav prijedlog nije usvojen u praksi gotovo ni jedne zemlje članica Europske unije, osim u Mađarskoj. 

I u Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da je dodatno oporezivanje dobiti bez jasne i nedvosmislene definicije ekstraprofita 'problematično' te ugrožava predvidljivost i sigurnost poreznog sustava te može kao posljedicu imati pad investicija i slabljenje poslovanja.

“HUP ne može podržati ni neopravdanu diskriminaciju srednjih i velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu kada su već realizirani određeni planovi investicija i zapošljavanja. Ovakav prijedlog neopravdano će penalizirati tvrtke koje su posljednjih godina intenzivno ulagale u R&D, trajnu imovinu ili projekte za klijente i time svjesno smanjivale dobit kako bi ta dobit bila veća u nadolazećim godinama”, ističe Irena Weber.

Osim toga, na ovaj način će se širokom krugu hrvatskih kompanija otežati ulazak u euro zonu i schengenski režim te nećemo moći iskoristiti benefite koje ovi sustavi donose. Također, u potpunosti ćemo minimizirati učinke sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD, kao i potencijalno hrvatsko članstvo u OECD.

Umjesto novih poreza, HUP vrlo konkretno zagovara punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta.